ian wright je napisao/la:
što se Pule tiče, ne možeš počet s 1910, pa nastavit s 1948, a potpuno si preskočio 1918, kad ju je napustila austrijska mornarica i kad je postala nebitna talijanska provincija. Austrija je bila ta koja je tom gradu dala i tramvaje i kina i kazališta i toliki broj stanovnika. Siguran sam da ti je poznato da je prije odluke da se tamo napravi ratna luka, Pula bila malo veće selo
padu broja stanovnika i Pule i same Istre je svakako doprinijelo i protjerivanje Hrvata i Slovenaca od strane Italije koje počinje 1918
Vidi cijeli citat
Odluči se Janko koju ćeš godinu uzeti kao kriterij. Ionako tema nije Pula, pogotovu ne na ovom topicu ( ja sam je koristio samo kao diskurzivni alat, da zornije opišem stvari), ali kad već inzistiraš onda ćemo krenuti od početka. Pula je kao polis (od kuda joj i ime) stara oko 3000 godina. Ipak za rimskih vremena (pred više od dvije tisuće godina) bila je veća i značajnija negoli ikada poslije. Bila je tada najveći grad Rimskoga Carstva na prostoru od nekih petsto milja u polumjeru, osim možda Salone, centar provincije koja je obuhvaćala prostor sjeveroistočne Italije, Slovenije i Sj jadrana s obiju strana. Uostalom i zvala se Colonia Iulia Pola Polentia Herculanea. Kao velik, (za to vrijeme i bogat) i suveren polis nastavila je trajati i poslije pada Zapadnorimskog Carstva. Na vlasti je više manje uvijek bila patricijska obitelj Sergijevaca (kasnije preimenovana u Castropola). Problemi nastaju, kao i svih polisa na istočnoj strani Jadrana, od 11 st., kada se počinje naglo uspinjati nova svjetska velesila u njezinu najbližem susjedstvu, Mletačka Republika. Njezin je uspon bio usko vezan sa lomljenjem samostalnosti svih istočnojadranskih, ali ponajprije zapadnoistarskih gradova/polisa. Pa je kršila malo po malo sve i podjarmljivala ih je svojoj vlasti. Treba pri tome objasniti da je, u to doba, stvarni suverenitet bio u gradovima, a da je viša vlast, carska (tada oslabjeli Bizant, kasnije Sveto Rimsko carstvo njemačkih vladara), više manje osiguravala gradovima mir i sigurnost putova(ili barem to trebala). To su plaćali sa desetinom (10% svojeg GDP-a). Veneciji nije trebala desetina već uništenje trgovačke konkurencije, i pretvaranje tih gradova/država u svoje tržište sa svojim marionetskim vlastima. Lomili su grad po grad i posljednji koji su ostali bili su Trst i Pula. Pula je pala posljednja 1331.godine nakon dvjestogodišnjeg otpora koji je rezultirao trima velikim napadima venecijanske mornarice. Treća je bila za Pulu nesreća. Dinastija Castropola (ex sergijevci) je izgnana (najprije u Treviso, a kasnije po svijetu), a grad prešao pod direktnu vlast Venecije sa devastirajućim učinkom. Zanimljivo za tebe Janko, da je danas centar te aristokratske obitelji i to u dijelu koji je zadržao ime i insignije baš u Češkoj i da danas Bedrih Pola (češki kralj sladoleda) "stoluje" u zamku Bukovec u Plzenskoj oblasti!
Namjera Venecije da uništi gradove na zapadnoj obali Istre, najradikalnije je ostvarena baš u Puli, koja u vremenu od pada samostalnosti rapidno gubi ne samo stanovništvo, već uopće i gradske atribute i postaje obično poluribarsko poluzemljotadničko selo. Gubitak stanovništva uzrokuje katastrofalne posljedice, jer više nema radne snage koje bi održavale meliorativne kanale (Pula je prepuna vodotoka), što uz pomoć klimatskih promjena toga doba (između 15 i 18 stoljeća pamti se "mini ledeno" doba) sa povećanom vlažnošću ljeti, uzrokuje da su grad okovale močvare, koje uz pomoć malaričnih komaraca uzrokuju masovni pomor. Tako grad koji se odupirao Veneciji sa preko 10 tisuća stanovnika (pristojna brojka za urbanitet onoga vremena, ali ni bliziu one iz rimskih vremena) po popisu iz 17 stoljeća ima 664 duše. Može se reći da je pulska Arena opstala upravo zato jer nije trebala služiti kao rezervni kamenolom i izvor građevnog materijala kao drugdje, jer više nije imao tko i zašto graditi. Zla kob Pule bila je sretna kob za Arenu. Kada su u 30-im godinama 19. stoljeća došli austougarski časnici u maleno i zapušteno selo i tu zbog bogom dane luke i lokacije odlučili stvoriti najvažniju ratnu luku Carstva, zatekli su tristotinjak seljaka i ribara, ali i malaričnu ruinu nekad velikog grada. Carskim ukazom (Bulom) od 6. prosinca 1848, postala Admiralstaat KuK monarhije. Time je udaren temelj modernom urbanitetu Pule. Zanimljivo, taj se nadnevak ne slavi kao Dan grada, već dan kada su 5. svibnja 1945 godine jugoslavenske trupe paradno ušle u Pulu i kada su pobile 101-nog puljanina. Toliko o povijesti.
Mogu i na duže i šire, jer sam o povijesti obitelji Castropola/Sergijevci napisao roman, a sada pišem roman o modernoj povijesti Pule (od 1943 do 2003) s radnim nazivom Pula na Pola. Koga zanima neka čita, ali ne ovdije.
P.S. Tragični egzodus u Moravsku 1915 (i to primarno hrvatskog stanovništva) iako motiviran humanitarnim razlozima,pokazao je kako svako humano preseljenje završi sa tragedijom. Uopće tragičan usud Istre u 20 stoljeću, slažem se, počinje baš te 1915.te godine.
[uredio chaps - 29. travnja 2019. u 09:52]
