I dame šutiraju

Matovilka na Zlatnoj lisici (2)

Matovilka @goldenfox.com • srijeda, 19.02.2003.

Matovilka je ozbiljno shvatila svoju novu dužnost kolumnistice Sport Neta te se naširoko i nadugačko raspisala o Zlatnoj lisici, o ljudima na počasnoj trbini i opet o crvima. Pročitajte drugi dio Matovilkinog skijaškog lutanja po mariborskom Pohorju...

Slika 1 od 2.
Foto: Goran Pervan

Nakon drugog "laufa" vraćamo se u press centar. Dečki opet lagano dobijaju slom živaca zbog onog crva (zaista je dosadan). Organizatori se ispričavaju i novinarska strka se nastavlja. Sprema se press konferencija. Dakle, na press konferenciji novinari postavljaju pitanja, skijašice odgovaraju. I tako red pitanja, red odgovora. Mislila sam da je današnjem trčanju kraj, međutim dečki su me ljubazno obavijestili da u planu imaju izvlačenje brojeva za sutrašnji slalom. Ne razumijem zašto treba uopće izvlačiti brojeve, kao da ima to neke veze, skijaš po redu i gotovo. Opet susretnem dva para ljutih očiju i pomislim kako me sljedeći put sigurno neće povesti sa sobom. Zato odlučih da ću nastaviti trku za njima. Nije to loše za liniju, malo kretanja ne škodi. I tako smo se uputili na Trg slobode u Maribor. Nakon lude vožnje gradom koji ne poznamo, jedni drugome upadaju u riječ, u stilu "skreni tu, ma ne skreni tu, ma ti ne znaš koji je pravi put", konačno pronalazimo Trg slobode. Dolazimo sa stražnje strane i baš nas nisu htjeli pustiti unutra... i ponovno sam upoznala blagodati press kartice. Blago meniiii.

Izvlačenje je prošlo, Janica dobila broj pet (tak' i treba i onak' je naša Janica za pet). Neka mala curica joj je predala cvijetić, dala je par autograma i kratak intervju znatiželjnim novinarima i odjurila. Nekak' je žuta u licu i nije joj dobro. Priča se da ima neku crijevnu infekciju. Navodno da ide na infuziju (opet slušam tračeve)... Samo da sutra bude zdrava. Ma zapravo nek bude zdrava uopće. Na moje oduševeljenje dolazimo do prenoćišta (s doručkom). Samo da je soba i tuš, al' tamo nas čeka i TV. Šaltam programe i lagano tonem u san. Sutra je drugi dan moje skijaško-novinarske avanture.

Slika 2 od 3.
Foto: Davor Sajko

Vezane vijesti

Nedjelja je, rano jutro, sedam sati. Bude me, bauljam do kupaonice i jedva otvaram svoje okice-skokice. Ajd' dobro preživjet ću i današnji dan, samo da se dočepam doručka. Dok mažem putar i kruh, mislim si kako sam mogla fino biti doma u krevetu, dignuti se u 10, uživati u blagodatima nedjelje... No, u ova dva dana sam shvatila da za novinarstvo trebaš nešto i žrtvovati, makar to bila i nedjelja ujutro! Do Pohorja se danas nismo vozili sami s hrvatskim tablicama. Imali smo osjećaj da smo u ZG i da su svi krenuli na more. Bilo je toliko autobusa i auta naših registracija. I dok su obični smrtnici odlazili na neka druga parkirališta, mi s našom oznakom press (opet ja jako važna) probijamo do parkirališta B. Nije to bez veze, jer B je odmah poslije A. Svud hrpetine naših zastava, kockastih dresova, čovjek bi pomislio da je nogometna utakmica. U press-centar ulazimo prije 9 sati. Dečki slažu najavu, gledaju što su ovi drugi objavili, a ja se sjetih da bi bilo jako zgodno (onak' da ubijem dosadu), napisati par redaka.

Među novinarima se šuška da je Janica sinoć bila na infuziji i da nije baš najbolje. No, vidjet ćemo danas. S obzirom da Janica ima broj 5, požurili smo se na stazu. Stojim tako u boxu za novinare i bacim pogled na VIP ložu. A kad tamo red politike, pa red estrade... Naravno, danas ih je slalom više zanimao pa su tribine bile pune. Nisam mogla ne primijetiti zagrebačku gradonačelnicu u slatkom crvenom odijelcu sa svojom svitom. Isti čas sam pomislila kako su Zagrepčani darežljivi ljudi kad su poslali svoju gradonačelnicu na Pohorje. Vrijedno štedeći svaku kunu, makar oni nikad sami ne otišli na Pohorje, sigurno su ljudi pomislili: "Ma nek' ide barem ona kad mi nemremo". Plemenito, svaka čast!

Slika 3 od 4.
Foto: Davor Sajko

Prva vožnja - Janica vozi i spušta se i pada na snijeg u ciljnoj ravnini. Čini se da je totalno iscrpljena. Gospođa Marica je izvan sebe, a i ja bih bila. Janica odlazi ravno u hotel gdje joj daju infuziju. Svi smo zabrinuti, jer tko zna hoće li se uopće spustiti u drugom "laufu". Odlazimo na ručak. Moram priznati da nisam znala da su skijaši i njihove obitelji obični smrtnici. Gospodin i gospođa Kostelić došli su dolje gdje smo mi ručali i ponašali se čist' obično, jedino se vidjelo da su se jako zabrinuli. Gospon Gips je rekao da Janica povrati sve "kaj stavi u sebe". Nije baš neka tema za ručak, ali ak' je od gospodina Gipsa, nema veze. Hrvatski novinari u press-centru nisu baš raspoloženi, Janica je loše, a Nika i Ana nisu ušle u drugu vožnju. I nije neki dan, danas...

Naši vrijedni navijači imaju pune ruke posla, upravo bacaju baklje. Sva sreća niti jedna nije uletila na skijalište. Već nas Slovenci zovu norcima. Eto nove časti i slave. Konačno dolazi red na Janicu, svi smo se dolje uzburkali, naravno navijamo, i čekamo i kako veli Janica "kaj bu bu". I bilo je... Janica se spustila živa i zdrava, na kraju je bila druga, Anja Paerson opet prva. No, mi smo se svi pravila da je naša Janica najbolja, jer je bila bolesna... Glavno da je Janica vozila k'o "kamikaza". Ups, zaboravila sam da je to loš pojam, valjda me ne bu neko prozval' ili možda završim u Haagu.

Ma nema veze, 48 sati mog novinarskog života je gotovo... Tko zna možda me još koji put povedu sa sobom, ali drugi put nek' to bude nekam u toplije krajeve. Dosta mi je snijega. ATP turnir u Umagu ili WTA turnir u Bolu na Braču, hm, to bi bilo lijepo vidjeti!!!

Sviđa ti se članak? Podijeli ga!

Povezani tagovi

I dame šutiraju
  • Najnovije
  • Najčitanije

Sportnet Forum

Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni kao član Sportnet Kluba. Prijavite se!