Chamonix započeo olimpijski niz

Chamonix 1924.:

Prve ZOI održane su 1924. godine u Chamonixu. Francuski Chamonix dobio je organizaciju igara pod nazivom International Winter Sports Week koje su 1926. godine dobile naziv Zimske olimpijske igre. Prvu zlatnu medalju na Zimskim olimpijskim igrama osvojio je Amerikanac Charles Jewtraw u brzom klizanju na 500 metara.

Zvijezde ovih igara bili su Clas Thunberg iz Norveške koji je osvojio pet medalja u brzom klizanju (tri zlata, srebro i broncu), njegov sunarodnjak Thorleif Haugosvjača dva zlata u skijaškom trčanju i jednog u nordijskoj kombinaciji te kanadska hokejaška reprezentacija koja je pobijedila u svih pet mečeva uz gol razliku 110:3. Na Igrama je nastupilo 258 sportaša iz 16 zemalja.

St. Morritz, 1928.:

Slijedeće ZOI održane su u švicarskom St. Morritzu. Novi olimpijski sport od ovih igara bio je skeleton. I dalje je dominirao klizač Clas Thunberg koji je na ovim Igrama dodao još dva zlata. Norvežanin Grottumbraten uzeo je zlata u skijaškom trčanju na 18 km i u nordijskoj kombinaciji, a mlada Norvežanka Sonja Henie postala je najmlađa olimpijska pobjednica u umjetničkom klizanju.

Kanađani su i dalje dominirali u hokeju. U St. Morritzu je nastupilo 464 atletičara iz 25 zemalja. Prvi azijski sportaši koji su nastupili na ZOI došli su iz Japana. Zanimljivosti uz ove igre kažu kako je utrka skijaškog trčanja na 50 km započeta na 0 stupnjeva Celzijevih, a završena na čak 25. Upravo zbog toplog vjetra otkazano je finale brzog klizanja na 10 000 metara.

Lake Placid, 1932.

Treće ZOI održane su u Lake Placidu, malom gradiću od svega 4000 stanovnika u to vrijeme. Igre su umalo bile odgođene zbog nedostatka novca, ali predsjednik Organizacijskog odbora igara Godfrey Dewey donirao je svoju zemlju na kojoj je napravljena staza za bob, sanjkanje i skeleton i igre su održane. Svečano ih je otvorio tadašnji guverner države New York Franklin Delano Roosevelt.

Ove igre ostaju u sjećanju po jedinom čovjeku koji je osvojio zlato i na zimskim i ljetnim olimpijskim igrama. Eddie Eagan uzeo je zlato u boksu u 1920. godine u Antwerpenu da bi u Lake Placidu i u bobu četverosjedu došao do zlata.

Po prvi puta u Lake Placidu na ceremoniji otvaranja zastavu jedne države nosila je žena i to klizačica iz Velike Britanije. U natjecanju u brzom klizanju uveo se tzv. američki start, klizači nisu startali po dvoje i u dvoboju odlučivali o prolazu već se skupno startalo po čak osam klizača. Natjecanja u hokeju na ledu po prvi puta su održana u dvorani.

Garmisch-Partenkirchen, 1936.

Bavarski gradovi Garmicsh i Partenkirchen bili su domaćini ZOI 1936. godine. Po prvi puta na olimpijskim igrama dijelile su se medalje u alpskom skijanju, ali uoči samih Igara izbio je skandal. Naime, MOO zabranio je nastup skijaškim instruktorima proglasivši ih profesionalcima. FIS je bezuspješno protestirao, a sve je završeno bojkotom skijaša iz Austrije i Švicarske.

Najuspješniji natjecatelj na Igrama bio je Norvežanin Ivan Ballangrud trostruki zlatni u brzom klizanju. Sonja Henie uzela je treće uzastopno zlato u umjetničkom klizanju, a senzaciju Igara priredila je Velika Britanija koja je u hokeju svladala Kanadu.

Njemačka je ZOI dobila tako što je iskoristila pravilo da može organizirati ZOI kao probu za Ljetne koje su se iste godine održavale u Berlinu. Po prvi puta olimpijska vatra bila je upaljena tijekom cijelih Igara, a Igre su završene spektakularnim vatrometom. Demonstracijski sport u Garmischu bio je Eisschiessen, sport sličan curlingu.

Bez Igara 1940. i 1944.

1940. godine ZOI trebao je organizirati japanski Sapporo. No, Japan je 1939. godine ušao u rat s Kinom i otkazao domaćinstvo Igara. Tada domaćinstvo na sebe preuzima St. Morritz no niti tamo Igre nisu održane zbog žestokog prosvjeda profesionalnih skijaša koji su tražili otkazivanje Igara zbog zabrane nastupa. Švicarski olimpijski odbor otkazuje Igre, a organizaciju preuzima Garmisch. Njemačka mjesec dana kasnije ulazi u rat i Igre su ponovo otkazane.

St. Morritz, 1948.

Nakon 12 godina pauze ZOI održavaju se ponovno u St. Morritzu. Na ovim Igrama ne nastupaju Njemačka i Japan koji zbog uloge u Drugom svjetskom ratu dobivaju zabranu nastupa. Na vrlo izjednačenim igrama Igrama samo su francuski alpinac Henri Oreiller i švedski nordijac Martin Lundström uspjeli doći do dva zlata.

Nakon dominacije na proteklih tri ZOI, Sonja Henie prepušta tron devetnaestogodišnjoj Amerikanki Barbari Ann Scott. Nakon St. Morritza Henie odlazi u mirovinu i prelazi u profesionalce.

Oslo, 1952.

Najuspješnija zemlja na dotadašnjim igrama bila je Norveška koja je 1952. godine konačno dobila organizaciju ZOI. U Oslu su po prvi puta nastupile skijašice trkačice, a prvo zlato uzela je Lydia Wideman iz Finske. Kanada je nastavila dominaciju u hokeju na ledu.

Na ovim Igrama briljirao je Norvežanin Hjalmar Andersen koji je uzeo zlato na 1500, 5000 i 10000 metara u brzom klizanju.

Cortina d'Ampezzo, 1956.

1956. godine na ZOI po prvi puta nastupaju sportaši iz SSSR-a. Već na prvom nastupu Sovjeti osvajaju najviše medalja. U brzom klizanju uzimaju tri od četiri zlata, norvešku dominaciju u skijaškom trčanju prekida Pavel Kolčin, a sovjetski hokejaši prekidaju dominaciju Kanade. Anton Sailer uzima sva tri zlata u skijanju, a Madeleine Berthod uzima zlato u spustu sa skoro pet sekundi prednosti nad drugoplasiranom.

U Cortini su se po posljednji puta klizačka natjecanja održala na otvorenom, a olimpijsku zakletvu po prvi puta izrekla je žena, Giuliana Chenal Minuzzo. Finci su u skijaškim skokovima prvi počeli izvoditi moderne skokove , polegnuti nad skijama.

Squaw Valley, 1960.

Igre u Squaw Valleyu ostaju u pamćenju kao jedine igre na kojima nije bilo natjecanja u bobu. Naime, organizatori su odbili održati natjecanje u bobu obzirom da se svega devet zemalja prijavilo za start. Po prvi puta dijelile su se medalje u biatlonu, a prvo zlato odnio je Šveđanin Klas Lestander. Zlato u hokeju osvaja autsajder - SAD.

Po prvi puta na ovim igrama pojavio se "usporeni snimak". Suci i organizatori zatražili su od TV postaje CBS da nakon spornih trenutaka vrate snimku kako bi se utvrdilo da li je skijaš promašio vrata. Francuz Jean Vuarnet prvi je skijaš koji je nastupio na metalnim, a ne drvenim skijama i odmah je osvojio zlato u spustu.

Innsbruck, 1964.

Organizatori ZOI u Innsbrucku našli su se u velikim problemima. Uoči samih Igara toplo vrijeme dovelo je u pitanje održavanje Igara, ali je u pomoć pristigla austrijska vojska koja je s Alpa prevezla 40 tisuća kubičnih metara snijega i 20 tisuća kubičnih metara leda.

Sestre Goitschl dominirale su u slalomu i veleslalomu, a Lidia Skoblikova uzela je četiri zlata u brzom klizanju, a Klaudia Bojarskih tri u skijaškom trčanju.

Po prvi puta u povijesti ZOI olimpijski plamen donešen je iz drevne Olimpije. Skijašima je po prvi puta vrijeme mjereno u stotinkama sekunde.