Bern i Lyon, desetljećima kasnije

Mađarska reprezentacija, predvođena Puskasom, Kocsisom i Hidegkutijem, došla je na SP 1954. kao apsolutni favorit. Nikad prije, ni kasnije, nije bilo tako dominantne momčadi. Od 1950. Mađari nisu izgubili niti jednu utakmicu, a do finala SP-a u Švicarskoj taj je niz neporaženosti dosegao brojku od 33 susreta. Mađarska je bila prva reprezentacija na svijetu koja je dobila Englesku na njenom terenu. U studenom 1953. na Wembleyu su pobijedili Englesku 6:3.

Na SP 1954. Mađari su bili u skupini sa Zapadnom Njemačkom, Turskom i Južnom Korejom. Prvo su slistili Koreance sa 9:0, a potom i Nijemce sa 8:3. No, Njemačka je u tom susretu igrala bez svojih najboljih igrača. Bila je to taktička varka njemačkog izbornika Seppa Herbergera, koja se kasnije pokazala izuzetno uspješnom. Mađari su u četvrtfinalu pobijedili Brazil 4:2, a u polufinalu Urugvaj, također sa 4:2.

Nijemci su skupinu prošli nakon razigravanja sa Turskom, koju su pobijedili 7:2. U četvrtfinalu su Nijemci dobili Jugoslaviju 2:0, a u polufinalu su razbili Austriju sa 6:1.

Unatoč uvjerljivoj predstavi u polufinalu, nitko nije vjerovao da Nijemci u finalu mogu dobiti Mađare. Nitko, osim Seppa Herbergera, koji se je za utakmicu života pripremao sedam mjeseci. Herberger prvi puta uživo gledao Mađare u studenome 1953. na Wembleyu, kada je "laka konjica" zgazila Engleze sa 6:3. Od tada pa do finala u Bernu budio se i lijegao samo s jednom mišlju: Kako pobijediti Mađare?

Uoči finala u Bernu na Wankdorf stadionu, na koji se naguralo 60.000 ljudi, Herberger je imao još jednu želju - da na dan utakmice pada kiša. Želja mu se ispunila, pa je mogao upotrijebiti tajno oružje. Naime, o kopačkama njemačkih nogometaša brinuo se legendarni Adi Dasler (osnivač Adidasa), koji je jedini imao spremne dugačke krampone u slučaju da teren bude mokar.

Finalna utakmica počela je kao što su mnogi i predviđali. Nakon samo osam minuta Mađari su golovima Puskasa (6) i Czibora (8) vodili sa 2:0. No, Nijemci su se vrlo brzo pribrali i u idućih deset minuta su uspjeli poravnati na 2:2, a strijelci su bili Morlock (10) i Helmut Rahn (18). Pobjednički pogodak za Nijemce zabio je Helmut Rahn u 84. minuti. Do kraja utakmice njemački je gol bio pod pravom opsadom, no izabranici Seppa Herbergera uspjeli su se obraniti i Njemačka je došla do svog prvog naslova svjetskog prvaka.

Najzaslužniji za "Čudo iz Berna" je njemački izbornik Sepp Herberger (1897.-1977.). Njemački strateg rođen je u Mannheimu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata dvije je godine proveo u vojsci, a nakon povratka iz rata igrao je za Waldhof. Kad mu je bilo 30 godina odlučio se je posvetiti trenerskom poslu, te je upisao Fakultet za fizičku kulturu u Berlinu. Njegov diplomski rad bio je posvećen nogometu, odnosno kako dostići vrhunac forme u odlučujućim utakmicama.

Na izborničku klupu Njemačke Herberger je prvi puta sjeo nakon OI 1936. Bio je vrlo ambiciozan i vjerovao je da će Nijemci već na SP 1938. dogurati daleko. No, nakon aneksije Austrije, politički vrh ga je prisilio da u reprezentaciju uvrsti i određen broj austrijskih nogometaša. Herberger nije imao izbora i zbog političkog pritiska razbila se njegova koncepcija. Njemačka je na SP 1938. ispala u prvom krugu, a ubrzo je počeo Drugi svjetski rat.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata malo tko je u razrušenoj Njemačkoj razmišljao o nogometu. Herberger je 1950. pod drugi puta postao izbornik reprezentacije. Pred sobom je imao jasan cilj, osvojiti naslov svjetskog prvaka. To mu je i uspjelo na današnji dan prije 52 godine, kada se dogodilo "Čudo iz Berna".

No, današnji datum ne nosi samo lijepe uspomene Nijemcima. 4. srpnja 1998. dogodila se jedna od najvećih utakmica u hrvatskoj nogometnoj povijesti. Na stadionu Gerland u Lyonu, Hrvatska je s 3:0 "isprašila" Nijemce i plasirala se u polufinale.

Njemačka je s izbornikom Bertijem Vogtsom doživjela jedan od najtraumatičnijih trenutaka u svojoj povijestina Svjetskim prvenstvima, dok su Miroslav Blažević i njegova družina slavili najveći uspjeh hrvatskog nogometa u povijesti.