Austrijanci u lovu na novi naslov

Skijaški su skokovi dio Olimpijskih igara postali 1924. godine, kada se natjecanje održalo u Chamonixu. Na prvim Igrama održavalo se samo jedno skakačko natjecanje, i to na velikoj skakaonici. Ta se praksa primjenjivala sve do 1964. godine, i Igara u Innsbrucku kada je uvedeno i natjecanje na maloj skakaonici. U Calgaryju 1988. godine uvedeno je i treće, momčadsko natjecanje.

Tri se natjecanja održavaju i danas, razlika je jedino u veličini skakaonice. Danas mala, 90-metarska skakaonica nekad je bila velika, dok današnja velika nikad nema kritičnu točku ispod 120 metara. Skakaonice u Vancouveru zovu se Whistler Olympic Hills. Mala, 106-metarska ima kritičnu točku na 95 metara, dok se na velikoj, 140-metarskoj, 60 bodova dobiva za skok na 125 metara.

Kad se o olimpijskom turniru u skijaškim skokovima priča, neizbježno je ime Mattija Nykänena. Finac je svoje prvo olimpijsko zlato osvojio na velikoj skakaonici u Sarajevu 1984. godine, da bi četiri godine kasnije potpuno dominirao natjecanjem uzevši zlata na oba individualna te momčadskom natjecanju.

Na prošlim ZOI u Torinu, pomalo iznenađujuće, zlato na maloj skakaonici osvojio je Lars Bystoel iz Norveške, ispred Mattija Hautamaekija i Roara Ljoekelsoeya. Od spomenutog trojca samo će Finac moći braniti medalju. Velika skakaonica donijela je prvo zlatno odličje Thomasu Morgensternu iz Austrije. On je, za samo 0,1 bod, nadskakao momčadskog kolegu Andreasa Koflera koji svojim očima nije mogao vjerovati na koji mu je način zlato izmaklo iz ruku. Treće mjesto pripalo je već spomenutom Larsu Bystoelu. U momčadskom dijelu natjecanja Austrijanci su odnijeli zlato ispred Finaca i Norvežana.

Austrijanci će vjerojatno obraniti momčadski naslov. Sve osim toga bilo bi iznenađenje, dok je za individualna natjecanja postoji popriličan broj favorita koji. Jedan od njih je i Švicarac Simon Ammann, dvostruki osvajač zlata s Igara u Salt Lake Cityju 2002. godine. Vodeći u Svjetskom kupu, premda obogaćen za dvije zlatne medalje još uvijek nije sit uspjeha, a trenutaka s pretposljednjih Igara rado se sjeća. Uz njega, prvi u redu za pokoji metal su Austrijanci, ali i veterani poput Jannea Ahonena i Adama Malysza.

Nažalost, Igre u Vancouveru još su jedne u nizu koje će proći bez natjecanja za žene. Sad već davne 2006. godine prijedlog da se žensko skakanje uvrsti u program Olimpijskih igara odbijen je iz razloga što se žensko skakanje još uvijek nije dovoljno razvilo, i ne postoji ujednačen broj kvalitetnih skakačica kao ni broj država koji sudjeluje, dok je predsjednik Međunarodnog olimpijskog saveza, Jacques Rogge kazao kako ne žele prosipati medalje. Ipak, za nadati se kako će se ta praksa do sljedećih Igara u Sočiju ipak promijeniti.