Ostali sportovi

Era Sovjeta i Čehoslovaka

Matej Milanović • utorak, 03.08.2010.
Era Sovjeta i Čehoslovaka

Pod kraj rujna u Italiji će krenuti 17. svjetska smotra odbojkaša. U očekivanju tog događaja prisjećamo se prošlih svjetskih prvenstava, a počinjemo erom u kojoj su dominirali Sovjeti i Čehoslovaci.

ČEHOSLOVAČKA 1949.

Čehoslovačka 1949:

1. Sovjetski Savez
2. Čehoslovačka
3. Bugarska

Sastav prvaka: Ejngorn, Jakušev, Kitajev, Mihejev, Nefedov, Pimenov, Reva, Savin, Šagin, Uljanov, Vasiličkov, Voronin

Dvije godine nakon osnivanja međunarodne odbojkaške federacije, FIVB-a, organizirano je i prvo Svjetsko prvenstvo. Domaćin turnira bio je Prag, a natjecanje se igralo na otvorenom. Karakteristika prve svjetske smotre je što su nastupile isključivo europske reprezentacije.

Bilo je deset reprezentacija koje su podijeljene u tri skupine. Prvih šest momčadi izborilo je potom finalnu skupinu koja je odlučivala o tituli. Reprezentacije istočnog bloka dominirale su u Pragu te ih je bilo čak pet u skupini za prvaka. Bronca otišla u ruke Bugarskoj, koja je medalju osigurala pobjedom nad Poljskom u predzadnjem kolu.

Bugari su slavili s 3:2 u jedinom susretu na čitavom natjecanju koji je otišao u pet setova. O naslovu su pak odlučivali Čehoslovačka i Sovjetski Savez u posljednjem kolu. Domaćini su godinu dana ranije bili prvaci Europe i samim time glavni favoriti. Sovjetski Savez se pak po prvi put pojavio na velikom natjecanju. Do tog susreta i jedni i drugi su upisivali same pobjede, a prva dva seta "finala" bila su iznimno izjednačena. No, nakon toga su domaći pali i Sovjeti su mirno došli do 3:1 i prvog naslova svjetskih prvaka.

SOVJETSKI SAVEZ 1952.

Sovjetski Savez 1952:

1. Sovjetski Savez
2. Čehoslovačka
3. Bugarska

Sastav prvaka: Ahvlediani, Čerbakov, Gajlit, Jakušev, Koseljov, Nefedov, Pimenov, Reva, Smoljaninov, Šagin, Uljanov, Voronin

Drugo prvenstvo svijeta odigrano je tri godine nakon Praga. Domaćin turnira bila je Moskva. Nastupilo je 11 reprezentacija, a sistem natjecanja bio je identičan onom s prvog SP-a. Moskva je donijela prvi nastup neeuropskih reprezentacija, Libanona i Indije. Finalnu skupinu je ponovno sačinjavalo pet reprezentacija iz istočnog bloka i Francuska. Bronca je ponovno završila kod Bugara, koji su u ključnim dvobojima slavili s 3:1 protiv Rumunjske i Mađarske. Rumunji su pak zauzeli četvrto mjesto i time najavili svjetlu budućnost.

Bugari su ujedno imali čast nastupiti u najdužem setu na turniru, kojeg su izgubili od Mađara s 22:20. O naslovu je još jednom odlučivao okršaj Sovjetskog Saveza i Čehoslovačke, ali u Moskvi se Čehoslovačka dosta mučila da bi upisala pobjede s ostalim sastavima, dok Sovjeti nisu izgubili niti seta. Domaćini su dominirali i u okršaju s rivalima. Zanimljiviji je bio tek prvi set koji je završio 15:11, a nakon toga je Sovjetski Savez lagano došao do 3:0 i uvjerljivo osvojio zlato bez izgubljenog seta.

FRANCUSKA 1956.

Francuska 1956.

1. Čehoslovačka
2. Rumunjska
3. Sovjetski Savez

Sastav prvaka: J. Brož, K. Brož, Golian, Laznička, Maly, Musil, Paldus, Paulus, Purnoch, Schwarzkopf, Synovec, Tesar

Treće Svjetsko prvenstvo odigrano je četiri godine nakon Moskve. U Francuskoj se po prvi put igralo u dvorani. Na turniru se našlo 24 reprezentacije, a po prvi put su, između ostalih, nastupili Brazil, Kina, Kuba, Jugoslavija, Nizozemska, obje Njemačke te SAD. Pomalo iznenađujuće pak, glasi podatak da je nastup upisao i Luksemburg.

Sistem natjecanja je promijenjen i počela je era apsurdnih formata. Momčadi su podijeljene u deset skupina, u kojima su bile po dvije, ili tri reprezentacije. Pobjednici grupa napredovali su u završnu skupinu. Prva faza donijela je nekoliko katastrofalnih poraza momčadi koje su debitirale, a najgori je poraz doživjela Zapadna Njemačka od Jugoslavije (15:0, 15:2, 15:0).

U finalnoj skupini Rumunjska je natjecanje otvorila s dva poraza, od Poljaka i Čehoslovaka, ali je nakon toga zaredala sedam pobjeda i došla do povijesnog srebra. Posebno je važna utakmica odigrana osmog rujna. Tog je dana Rumunjska s 3:1 nanijela prvi poraz Sovjetskom Savezu na Svjetskim prvenstvima. Drugi su poraz Sovjeti doživjeli tri dana kasnije. Čehoslovačka je slavila s 15:12 u petom setu i time osigurala prvi svjetski naslov sa deset pobjeda u isto toliko susreta. Francuska je postala prvi domaćin bez medalje, a Jugoslavija je natjecanje okončala na desetom mjestu.

BRAZIL 1960.

Brazil 1960.

1. Sovjetski Savez 2. Čehoslovačka 3. Rumunjska

Sastav prvaka: Arosčidze, Bugajenkov, Burobin, Česnokov, Fasahov, Gajkovoj, Gerasimov, Jakovlev, Kovalenko, Libinš, Mondsolevski, Pojarkov

Četvrta svjetska smotra bila je posebna po tome što se prvi put igralo van Europe i što su po prvi put europske reprezentacije bile u manjini, bilo je ih samo šest. U Brazilu je ujedno debitirao Japan, koji će desetljeće kasnije postati veoma jaka reprezentacija. Na turniru je trebalo biti 17 reprezentacija, ali ih se tri povuklo prije početka te se za naslov nadmetalo 14 momčadi, podijeljenih u pet skupina.

Dvije najbolje reprezentacije su potom ušle u završnu skupinu. Nakon lošeg nastupa u Francuskoj, Sovjetski se Savez vratio osvajanju zlata. Dvostruki prvaci svijeta redali su pobjede, a ključna su bila slavlja od 3:1 s Rumunjskom i 3:0 sa Čehoslovačkom dan kasnije.

Srebro je pak podijeljeno posljednjeg dana kada je Čehoslovačka nadigrala Rumunjsku s 15:11 u odlučujućem petom setu. Europljani su tako, usprkos malom broju, dominirali natjecanjem i uzeli pet od prvih šest pozicija. Jedini uljez bio je domaćin Brazil, koji je petim mjestom postigao najbolji rezultat reprezentacije koja nije dolazila sa Starog kontinenta u dotadašnjoj povijesti Svjetskih prvenstava.

SOVJETSKI SAVEZ 1962.

Sovjetski Savez 1962.

1. Sovjetski Savez 2. Čehoslovačka 3. Rumunjska

Sastav prvaka: Bugajenkov, Burobin, Česnokov, Gajkovoj, Kovalenko, Labuckas, Mondsolevski, Pojarkov, Sibirjakov, Tzirkov, Vengerovski, Voskobojnikov

Peto prvenstvo Svijeta igrano je nakon samo dvije godine pauze. To je učinjeno kako se natjecanje ne bi više održavalo u istoj godini Olimpijskih igara te da bi samim time dobilo na važnosti. Natjecanje se nakon samo deset godina vratilo u Sovjetski Savez, a 21 reprezentacija podijeljena je u pet skupina. Ponovno su prve dvije išle dalje u finalnu grupu.

Sovjetski Savez je pred svojom publikom dominirao i došao do četvrtog naslova svjetskih prvaka, pobijedivši u svim dvobojima. Rumunji su u tijeku natjecanja dobili Čehoslovačku, ali je srebro ipak otišlo Čehoslovacima, jer su Rumunji doživjeli poraze od Bugarske i jako neočekivano od Japana.

Rumunjsku je poraz od Bugarske mogao koštati i bronce. No, Bugari su očekivano izgubili od Čehoslovaka i Sovjeta, ali ih je neočekivano zaustavila i Kina. Tako su skupinu okončali sa šest pobjeda, kao i Rumunjska. Na njihovu žalost za određivanje pozicija nije se gledao međusobni susret, već ukupna razlika u setovima. Bugarska je propustila osvojiti prvu svjetsku medalju nakon deset godina, a ponovilo se postolje iz Brazila dvije godine ranije.Na Svjetskom se po drugi put pojavila i Jugoslavija koja je na koncu bila osma.

ČEHOSLOVAČKA 1966:

Čehoslovačka 1966.

1. Čehoslovačka 2. Rumunjska 3. Sovjetski Savez

Sastav prvaka: Golian, Groessl, Kop, Koudelka, Labuda, Mozr, Musil, Perušić, Petlak, Schenk, Smolka, Šmidl

1966. svjetska se odbojka vratila u Čehoslovačku. 22 reprezentacije podijeljene su u četiri skupine, a u finalnoj je grupi igralo osam momčadi. U završnoj fazi čak je sedam reprezentacija bilo iz Istočnog bloka, a među njih se umiješao samo Japan. Domaćini su finalnu skupinu otvorili velikom pobjedom nad Sovjetskim Savezom u pet setova.

Već drugog dana čekao ih je okršaj s Rumunjskom. Pobjeda u četiri seta otvorila je Čehoslovacima vrata drugog naslova prvaka. Ipak, zadnjeg su dana, kada su već bili sigurni u zlato, domaći izgubili 3:2 od Japana. Time su se upisali u povijest kao prvi Svjetski prvak koji nije pobijedio u svim susretima. Srebro je pripalo Rumunjima koji su skupinu završili s dva poraza. U sastavu prvaka bio je i Boris Perušić, koji je rođen u Zagrebu.

Za broncu se pak borilo čak tri reprezentacije. Sovjetski Savez je odigrao svoje najgore Svjetsko prvenstvo izgubivši tri utakmice, one sa zlatnima i srebrnima te dvoboj s Japanom. Četiri pobjede kao Sovjeti imali su i Istočna Njemačka i Japan. No, Sovjetski Savez je zbog bolje set razlike došao do šeste uzastopne medalje. Istočna Njemačka se morala zadovoljiti četvrtim mjestom, a Japan je drugi put za redom bio peti. U Čehoslovačkoj je nastupila i Jugoslavija koja je bila osma, kao i četiri godine ranije.

Iako se to tada još nije znalo, šesto prvenstvo Svijeta bilo je kraj ere, u kojoj su svjetskom odbojkom dominirali Čehoslovaci i Sovjeti, uz miješanje Rumunja. Sovjetski Savez će ubrzo doživjeti šok, nakon kojeg će se još par desetljeća držati na svjetskom vrhu, ali Čehoslovačka i Rumunjska više neće dolaziti do medalja.

Sviđa ti se članak? Podijeli ga!

Sportnet Forum

Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni kao član Sportnet Kluba. Prijavite se!