Nogomet

Sankt Peterburg - jedan od najvažnijih ruskih gradova i obavezno odredište ljubitelja povijesti i arhitekture

Mihaela Bradovski • ponedjeljak, 04.06.2018.
Sankt Peterburg - jedan od najvažnijih ruskih gradova i obavezno odredište ljubitelja povijesti i arhitekture

Grad u kojem se ispisivala ruska i europska povijest smješten je kako na kopnu tako i na nekoliko otoka i s bogatom turističkom ponudom danas je jedan od najznačajnijih ne samo ruskih gradova. U ovom gradu na Krestovski stadionu bit će odigrano i jedno polufinale te utakmica za treće mjesto...

Osim glavnog ruskog grada Moskve, Sankt Peterburg također je savezni grad i, poput mnogih drugih ruskih gradova, tijekom svoje povijesti preko nekoliko je puta mijenjao ime. Relativno mladom gradu, smještenom u Finskom zaljevu na Baltičkom moru, 1914. godine ime je, zbog njegove njemačke konstrukcije, iz Sankt Peterburg promijenjeno u Petrograd da bi deset godina kasnije bio preimenovan u Lenjingrad. Originalno ime, po utemeljitelju, caru Petru Velikom, vraćeno je u rujnu 1991. godine.

St. Peterburg stadion

Kapacitet: 67.000

Godina dovršetka izgradnje: 2017.

Utakmice:

15. lipnja Maroko - Iran
19. lipnja Rusija - Egipat
22. lipnja Brazil - Kostarika
26. lipnja Nigerija - Argentina
3. srpnja F1 - E2
10. srpnja polufinale
14. srpnja za treće mjesto

Glavni grad Rusije tijekom imperijalne ere, od 1713. do 1728. i od 1732. do 1918., od svih je danas multimilijunskih europskih gradova najsjeverniji, odnosno četvrti europski nakon Istanbula, Londona i Moskve. Zbog svoje povijesne važnosti i uloge još se naziva i sjevernom prijestolnicom Rusije. A sve je započelo 1903. godine i Petrom Velikim.

"Petar Veliki ubrzao je zapadnjaštvo barbarske Rusije, ne prežući od korištenja barbarskih metoda za borbu protiv te njenog barbarstva", rekao je jednom prilikom Lenjin o preko tisuću reformi i propisa velikog cara, a dio njih obuhvaćao je i pitanje kalendara, odjeće, propisani izgled brade, povlastica klase, a osnovao je i posebni policijski red koji je špijunirao ljude i time osigurao da se oni javno ne žale.

Embed from Getty Images

Osim modernizacije u smislu brojnih reformi car je imao veliku želju sagraditi i važno lučko središte preko kojeg će Rusija moći trgovati s čitavim svijetom. Do tada poznata kao Nyenskans, švedska utvrda u Ingriji na obali rijeke Neve osvojena je tijekom velikog sjevernog rata i već nekoliko tjedana kasnije započela je gradnja tvrđave Petra i Pavla, prvog zidanog objekta novog grada.

Kasnijih godina, a nakon nekoliko pokušaja atentata i izdaje u koju je bio uključen i njegov sin, Petar Veliki svoje je sjedište preselio u Moskvu, ali već četiri godine kasnije Sankt Peterburg ponovno postaje glavni grad Ruskog Carstva. 1737. predstavljen je novi plan izgradnje grada, ovoga puta u pet okruga, a sve nakon što su ga poharali požari. Iduće godine donijele su širenje prigradskog pojasa nakon naredbe kojom se oslobađaju kmetovi, siromašna naselja oko grada nastavila su rasti i u tom periodu, nakon 1861. godine Sankt Peterburg je prestigao Moskvu po broju stanovnika.

U gradu koje danas domaće stanovništvo naziva Piter, započela je 1905. godine Prva ruska revolucija te 12 godina kasnije, u tada Petrogradu, Februarska revolucija koja je značila i kraj ruske monarhije i Oktobarska revolucija koja je na vlast dovela Vladimira Lenjina i komuniste.

Embed from Getty Images

Grad je pred padom bio 1919. godine, rijekom građanskog rata, no osnivač Crvene Armije Lav Trocki uspio je pridobiti stanovništvo koje je potom generala vojske Carske Rusije Nikolaja Judeniča natjeralo na povlačenje. Ipak, za vrijeme građanskog rata dogodio se veliki pad u broju stanovnika zbog kampanje masovnog zatvaranja i likvidacija od strane boljševičke vlasti Sovjetske Rusije, a isto se u drugoj polovici 1930-ih dogodilo za vrijeme Staljinove "velike čistke" kada su iz grada protjerani Nijemci, Poljaci, Finci, Estonci i Latvijci.

Drugi svjetski rat donio je Lenjingradu najtragičniji period u povijesti grada, pod bilo kojim njegovim imenom. 872 dana Lenjingrad je bio pod njemačkom opsadom, jednom od najdužih i najkrvavijih opsada većih gradova u modernoj povijesti. Grad je tada, zbog izgladnjelosti, izgubio preko milijun civila. 1945. godine ustrajnost preživjelih u obrani grada nagrađena je naslovom grada heroja.

12. lipnja 1991., na dan prvih ruskih predsjedničkih izbora, 54 posto glasača preko referenduma je izglasalo povratak naziva Sankt Peterburg, a krajem iste godine grad je ponovno bio na rubu gladi te je primao humanitarnu pomoć u hrani iz inozemstva. Konačno, pet godina kasnije, kada se grad oporavio preko tržišnih reformi i preživio podzemne poplave dobio je status federalnog grada koji ima i danas.

Embed from Getty Images

Poznat i po nadimcima Prozor Europe, Baltička ljepotica i Venecija sjevera, današnji Sankt Peterburg mješavina je baroknog stila gradnje i sovjetske arhitekture, neoklasicizam i moderne. Najstarija građevina je Domik Petra I koja je tijekom razdoblja izgradnje grada bila komandni centar.

Povijesna jezgra "grada s preko 200 muzeja" nalazi se na UNESCO popisu svjetske baštine, a standardan cjelodnevni turistički obilazak grada uključuje Crkvu Kristova uskrsnuća (sagrađena na mjestu ubojstva ruskog cara Aleksandra Drugog, a tijekom Drugog svjetskog rata skladište hrane), Nevsku aveniju (glavna ulica), Peterhof (kompleks palača i okolnih parkova, ruski Versailles), Kazan katedralu, Dvorski trg, Marijinski teatar, Vasilevskij otok (na njemu su neke od najstarijih građevina iz 18. stoljeća), Ljetni vrt (vrt koji je osobno dizajnirao Petar Veliki), Moika palaču, Brončanog konjanika (spomenik Petru Velikom), Mihailovski dvorac, Kanal Gribojedova, Smolnij manastir (uključuje katedralu, sabor i kompleks zgrada koje su ranije zamišljene kao samostan), Katedralu sv. Nikole, krstaricu Aurora (izgrađena za službu na Pacifiku - danas muzej).

Unutar već spomenute tvrđave Petra i Pavla nalazi se istoimena Katedrala u kojima su pokopani članovi obitelji Romanov od Petra Velikog nadalje. Sama tvrđava prvotno je izgrađena za obranu grada s mora, kasnije je unutar nje bio zatvor za političke disidente nakon čega je preuređena i pretvorena u muzej.

Embed from Getty Images

Katedrala sv. Izaka jedna je od najvećih i najluksuznijih katedrala na svijetu, a njena je izgradnja trajala 40 godina. Neoklasičnog vanjskog izgleda, u unutrašnjosti je ukrašena raznim vrstama mramora, poludragog kamenja i mozaika, glavna su vrata prepuna reljefnih uzoraka po uzoru na slavna vrata Firentinske krstionice, a do najboljeg pogleda na grad dolazi se preko 300 njenih stepenica.

Nezaobilazna je i Zimska palača, dragulj ruskog baroknog stila i glavna rezidencija obitelji Romanov, a njen obilazak uključuje mali ermitaž, stari ermitaž, novi ermitaž i ermitaž teatar - privatni teatar Katarine Velike. Unutar muzeja nalaze se brojna djela velikih majstora, poput Leonarda da Vincija, Rafaela, Rembrandta, Van Dycka, kao i zbirka francuskih impresionista.

Prometno gledano, riječ je o jednom od najvažnijih čvorišta u Rusiji. Kada je riječ o gradskom prometu on uključuje metro, autobuse, trolejbuse i na jednom dijelu tramvajske linije. Dodatak svemu su i mini-autobusi pod nazivom maršrutka i taksi služba.

Embed from Getty Images

Najbrža opcija za kretanje kroz grad je metro, drugi najveći u Rusiji, ali i najdublje izgrađen u svijetu, s pet linija, poznatih po nazivu boja (plava, crvena, ljubičasta, zelena i žuta linija) i ukupno 67 stanica. Jedna karta (odnosno u ovom slučaju, kovanica dostatna za jednu vožnju) košta oko 45 rubalja, kupuje se na blagajnama i/ili automatima, a svi oni koji sa sobom nose veliku prtljagu moraju kupiti i jednu dodatnu.

Autobusna karta nešto je jeftinija, oko 40 rubalja, a prema najvažnijim gradskim atrakcijama voze i posebne linije. Svi oni koji u gradu ostaju preko nekoliko dana za bilo koju vrstu gradskog prijevoza imaju tri opcije - individualna karta, višenamjenska jedinstvena karta (neograničeno putovanje bilo kojim prijevoznim sredstvom za 2 do 7 dana, a cijene im se kreću od oko 180 rubalja za dva dana do 680 za tjedan), Podorožnik elektronička kartica (60 rubalja prilikom kupovine na blagajnama, 36 rubalja košta vožnja metro linijama, 31 onim površinskim, a puniti se može kako na blagajnama tako i online).

Prijevoz putnika odvija se i po rijeci Nevi s manjim riječnim stanicama na obje njene obale, a s ostalim obalnim gradovima poput Kronstadta, Lomonosova, Petergofa, Sestroretska i Zelenogorska povezan je hidrogliser linijama koje prometuju od travnja do listopada.

Embed from Getty Images

Željeznički promet odvija se kroz pet terminala i nizom stanica na širem gradskom području. Međunarodno je spojen s Helsinkijem, Berlinom i brojnim velikim gradovima s područja Sovjetskog Saveza. Do Helsinkija se putuje svega tri i pol sata novim Allegro vlakom, ali zbog nerijetkih tehničkih problema moguća su kašnjenja pa čak i otkazivanja linija. Željeznicom je spojen i s Moskvom, a ovisno o vrsti vlaka putuje se od tri i pol do devet sati.

Pulkovo zračna luka nalazi se 23 kilometra južno od gradskog centra i po broju putnika u protekloj godini četvrta je u Rusiji, odmah nakon tri moskovske te 34. u čitavoj Europi. S najbližom metro stanicom povezana je autobusnim linijama 39Ex i 39 koje voze svakih 25-30 minuta, odnosno 12-20, same vožnje traju 20, odnosno 30-35 minuta, a do iste metro stanice (Moskovskaja) voze i maršrutke.

Za one koji ne žele kombinirati prijevozna sredstva tu je posebno licencirana Pulkovo taksi služba. Visina cijene vožnje ovisi o gradskim zonama, a ona od zračne luke do samog centra iznosi 1050 rubalja što je oko sto kuna. Najskuplja vožnja ona je do najsjevernijih zona, odnosno 1500 rubalja, a do Krestovski otoka na kojem se nalazi i istoimeni stadion treba se izdvojiti 200 rubalja manje.

Embed from Getty Images

S ukupno 69 linija povezana je s ostalim ruskim gradovima dok je u međunarodni promet uključena direktnim vezama sa sto i jednim gradom, između ostalog i Zagrebom. Direktne linije iz hrvatske metropole za Sankt Peterburg prometuju nedjeljom i četvrtkom u poslijepodnevnim satima, odnosno utorkom u jutarnjim te istim danima i u suprotnom smjeru.

Kada je u pitanju vrijeme, odnosno klima, obilježavaju je topla i vlažna, ali kratka ljeta, odnosno duge hladne i mokre zime. Slična je klimi u Helsinkiju, ali uz nešto hladnije zime i nešto toplija ljeta. Najviša prosječna dnevna temperatura tijekom lipnja je 20 Celzijevih stupnjeva, a najniža prosječna 11.7.

St. Peterburg stadion

Grad koji su Kostarika, Engleska, Saudijska Arabija i Južna Koreja izabrale za svoju bazu, u grupnoj fazi Svjetskog prvenstva na Krestovski stadionu ugostit će Maroko i Iran, domaće snage u susretu protiv Egipta, Brazil i Kostariku te u našoj skupini Nigeriju i Argentinu.

U osmini finala na istom će stadionu snage odmjeriti pobjednik skupine F i drugoplasirana reprezentacija skupine E, a po rasporedu na njemu će se odigrati još i jedan dvoboj polufinala te utakmica za treće mjesto.

Krestovski stadion, ili nadimkom "svemirski brod", dizajnirao je vodeći japanski arhitekt Kisho Kurokawa, a prema izgledu veća je i na bolje modificirana verzija Toyota stadiona. Izgrađen je na istoj lokaciji na kojoj se nekada nalazio stadion Kirov.

Embed from Getty Images

Izgradnju Zenitove arene pratili su problemi vezani za osiguravanje sredstava, i nakon dva produljenja roka (s 2008. na 2011.) 22. travnja 2017. godine, na stadionu koji će za vrijeme Svjetskog prvenstva nositi ime Sankt Peterburg stadion, odigrana je prva službena utakmica, ona između domaćeg Zenita i FC Urala. Kao prvi strijelac na njemu u povijest je ušao Branislav Ivanović.

Gotovo dva mjeseca kasnije, 17. lipnja, s posjetom od 50.251 gledateljem, otvoren je Konfederacijski kup. U dvoboju protiv Novog Zelanda Rusija je slavila s 2:0. Kasnije tijekom natjecanja na njemu su odigrani i susreti između Kameruna i Australije (1:1) te Novog Zelanda i Portugala (0:4) i u konačnici finale koje je Njemačka protiv Čilea dobila s minimalnih 1:0.

Maksimalnog kapaciteta 67 tisuća za nadolazeće Svjetsko prvenstvo i velika natjecanja u spomenutom finalu oborio je rekord s 57.268 gledateljem, što je za tisuću više od maksimalnog kapaciteta za utakmice domaće lige (56.196).

Embed from Getty Images

Smješten na otoku Krestovski, uz obalu okrenutu prema Zaljevu, s kopnenim dijelom grada povezan je brojnim mostovima, a do njega voze i dvije linije metroa. Riječ je o Nevsko-Vasileostrovskaja, odnosno zelenoj liniji (Novokrestovskaja stanica) te Frynzensko-Primorskaja linija ili takozvanoj ljubičastoj liniji (Krestovskaja ostrov stanica).

Od kraja 2014. godine poznato je i da će ovaj stadion ugostiti četiri susreta završnice Europskog prvenstva 2020. godine, tri grupne utakmice i jednu četvrtfinalnu.

SP 2018., skupina D

1Hrvatska 37:1+69
2Argentina 33:5-24
3Nigerija 33:4-13
4Island 32:5-31

Sviđa ti se članak? Podijeli ga!

Sadržaj se nastavlja
Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni kao član Sportnet Kluba. Prijavite se!