Brzina važnija od života
Teška nesreća Felipea Masse na Velikoj nagradi Mađarske ponovno je na površinu izvukla pitanje sigurnosti u Formuli 1. Stoga vam Sportnet.hr donosi trodijelni serijal tekstova na tu temu, a u prvom će dijelu naglasak biti na kratkoj povijesti pojave (ili nedostatka) nekih sigurnosnih dodataka te na najteže nesreće i vozače kojima tadašnji propisi nisu uspjeli spasiti život...
Svjetsko prvenstvo u Formuli 1 u približno istom formatu u kojem se održava i danas po počelo se voziti 1950. godine. Sve do 1961. godine, dakle punih 11 godina, nisu postojali gotovo nikakvi nužni sigurnosni dodaci, kao ni potrebno osoblje i pribor nužan za pružanje hitne medicinske pomoći. Zato nije nikakvo iznenađenje što smrt na stazama u to doba nije bila rijetkost.
Prvi ozbiljniji sigurnosni dodatak u svijetu Formule 1 bila je šipka iza vozačeve glave koja ga je trebala štititi u slučaju prevrtanja bolida. Međutim, jedan od glavnih uzroka velikih nesreća bili su požari. Naime, odijela otporna na vatru uvedena su tek 1963. godine, kada se počelo razmišljati i o posebnim konstrukcijama i zaštiti spremnika za gorivo.
Vezane vijesti
Na Formulu 1 paze i pod morem
13.08.2009.
Video: Sigurniji u bolidu nego izvan njega
10.08.2009.
Lauda, Reutemann i Andretti navukli su na sebe 1979. godine odijela od pet vatrootpornih slojeva kakvima se služila i američka NASA. Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća zaštitna su odijela postala obvezna i za mehaničare, a računa se počelo voditi i o smještaju spremnika te kvaliteti goriva - zabranjene su sve egzotične mješavine.
FIA je čekala početak 1960-ih godina da na sebe preuzme odgovornost za zbivanja na stazi, a prve su inspekcije obavljene 1970. godine. To je rezultiralo uvođenjem dvostrukih ograda i minimalnim razmakom od tri metra između zaštitne ograde i publike, te udaljavanja samih bokseva od staze. Četiri godine poslije počeli su se postavljati i posebni sigurnosni zidovi. Uskoro su propisana pravila o šljunčanim klopkama kraj staza, ali asfaltne su površine na nekim kritičnim mjestima dorađene tek na prijelazu u 21. stoljeće, nakon posebnog istraživanja opasnih zavoja.
Sigurnost se u samoj utrci pokušava regulirati još od uvođenja plavih zastava 1963. godine. Superlicence za vozače pojavile su se 1978. godine, s kasnijim postrožavanjem kriterija, dok su 2002. godine uvedene izričite kazne za vozače koji prerano startaju, izazovu nesreću ili sudar ili na bilo koji drugi način ugroze svoju i tuđu sigurnost. Mnogi će se složiti da je to uništilo dio romantike u Formuli 1, no vladao je slogan "sigurnost prije svega".
Premda su se karoserije s vremenom izrađivale od sve čvršćih i sve otpornijih materijala, prva su testiranja - odnosno simulacije sudara - obavljena 1985. godine. Naravno, napredak se nakon toga počeo bilježiti eksponencijalnom krivuljom, a dijelovi bolida koji štite prije svega vozača, ali i samo vozilo, sve su brojniji i smisleniji.
Može se teoretizirati da je sigurnost samog bolida rasla proporcionalno sve većim, dakle i opasnijim brzinama, no činjenica je da su prve generacije vozača u Formuli 1 uistinu pri svakom izlasku na stazu stavljale glavu na panj. Pogotovo u slučaju da se utrka vozila u nepovoljnim vremenskim uvjetima: stražnjeg, crvenog svjetla na bolidima nije bilo sve do 1972. godine, a svako je proklizavanje moglo značiti možda i posljednji susret s krhkim ogradama, ponekad običnim žičanim.
Koliko je sve zajedno ponekad djelovalo neozbiljno možda najbolje dokazuje i podatak da se prvih dvadesetak godina vozilo - bez odgovarajućeg sigurnosnog pojasa, koji je postojao samo u vrlo jednostavnim i ne posebno učinkovitim verzijama.
Barem nekoliko života moglo se spasiti bržim reakcijama liječnika, koji su prečesto bili luksuz. Uvježbana liječnička služba postala je obvezna 1975. godine, u istoj sezoni kada su se po prvi puta pojavili i suci. Pet godina kasnije postavljena su stalna medicinska središta oko staze kako bi se dobilo na vremenu, a od 1990. godine i vozači moraju proći poseban tečaj hitne pomoći.
Naravno, neke se nesreće - s lakšim ili težim posljedicama - ne mogu izbjeći, a splet okolnosti koji je zadesio nesretnog Felipea Massu nitko nije mogao zaustaviti. Tako je uvijek bilo i tako će uvijek biti, a na odgovornima je i dalje ne samo da ostanu u toku događaja, nego budu i korak ispred njih.
Iako je na automobilističkim utrkama diljem svijeta stradao mnogo veći broj vozača, neke su se pogibije dogodile u sklopu svjetskog prvenstva Formule 1. One su zauvijek obilježile ovaj sport.
Alan Stacey - Britanskog je vozača 1960. godine ptica udarila u lice te je izletio sa staze i poginuo. Istog je dana poginuo i njegov sunarodnjak Chris Bristow.
Wolfgang von Trips - U jednoj od najtežih nesreća u povijesti Formule 1, Nijemac se prije ulaza u poznatu Parabolicu sudario s legendarnim Jimom Clarkom, a njegov je bolid poletio, zabio se u zaštitnu ogradu i pritom, osim nesretnog njemačkog vozača, ubio i 14 gledatelja.
Lorenzo Bandini - Talijan je 1967. u Monte Carlo ostao zarobljen ispred prevrnutog, zapaljenog bolida. Nije se mogao na vrijeme izvući i tri je dana poslije podlegao teškim opeklinama.
Jo Schlesser - Samo godinu dana poslije, domaći je miljenik na Velikoj nagradi Francuske postao žrtva apsurdnog eksperimenta. Honda je, naime, najveći dio bolida izradila od magnezija te Schlesser u trenutku kada se zapalilo njegovo vozilo s punim spremnikom goriva jednostavno nije imao šanse.
Jochen Rindt - Austrijanac je 1970. godine stradao također u Monzi. Vjerojatno mu je zakazala kočnica i zaletio se u neodgovarajuću zaštitnu ogradu, skliznuo sa svog sjedala, a vrat mu je prerezala kopča sigurnosnog pojasa. Umro je na putu do bolnice.
Roger Williamson - nakon izlijetanja sa staze (zbog puknuća gume) Williamsonov je bolid završio na zaštitnoj ogradi i pao s nje, ali naopačke. Zapalio se, a Williamson se nije mogao izvući iz njega.
Tom Pryce - Bizaran je splet okolnosti koštao Britanca života 1977. godine u Južnoafričkoj Republici. Na jednom drugom bolidu došlo je manjeg požara te je jedan od sudaca, Van Vuuren, s aparatom za gašenje krenuo raščistiti situaciju. Nažalost, Pryce je naletio baš na Van Vuurena i usmrtio ga, a aparat za gašenje požara pao je točno na Pryceovu glavu i otrgnuo mu kacigu. Pryce je poginuo istog trenutka, a njegov je bolid otklizio do kraja ravnine.
Gilles Villeneuve - Slavni je Kanađanin poginuo kada mu se poslije izlijetanja i leta kroz zrak bolid praktično raspao od siline udarca. Njegovo je tijelo izbačeno iz bolida na drugi kraj staze.
Ayrton Senna - Smrt najvećeg vozača svih vremena zasad je i posljednja nesreća na stazi svjetskog prvenstva Formule 1 s kobnim posljedicama. Senna je u Imoli u zavoju Tamburello udario u zaštitnu ogradu, pri čemu mu se odlomio dio ovjesa, probio mu vizir na kacigi i udario ga u glavu. Tako barem tvrdi jedna od teorija o tom nesretnom događaju, koji možda nikada neće biti u potpunosti razjašnjen.
Na raznim su testiranjima su poginuli i Charles de Tornaco, Eugenio Castellotti, Giulio Cabianca, Bob Anderson, Patrick Depallier i Elio de Angelis, dok su utrke Formule 1 koje nisu bile sastavni dio službenog svjetskog prvenstva životom platili Gary Hocking i Ricardo Rodriguez.
Formula 1 stajala ih je života
| Vozač | Datum pogibije | Mjesto pogibije |
| Ayrton Senna | 01. svibnja 1994. | Velika nagrada San Marina |
| Roland Ratzenberger | 30. travnja 1994. | Velika nagrada San Marina |
| Ricardo Paletti | 13. lipnja 1982 | Velika nagrada Kanade |
| Gilles Villeneuve | 8. svibnja 1982. | Velika nagrada Belgije |
| Ronnie Peterson | 10. rujna 1978. | Velika nagrada Italije |
| Tom Pryce | 5. svibnja 1977. | Velika nagrada Južnoafričke Republike |
| Mark Donohue | 19. kolovoza 1975. | Velika nagrada Austrije |
| Helmuth Koinigg | 6. listopada 1974. | Velika nagrada SAD-a |
| Peter Revson | 30. svibnja 1974. | Velika nagrada Južnoafričke Republike |
| Francois Cevert | 7. listopada 1973. | Velika nagrada SAD-a |
| Roger Williamson | 29. srpnja 1973. | Velika nagrada Nizozemske |
| Jochen Rindt | 5. rujna 1970. | Velika nagrada Italije |
| Piers Courage | 7. lipnja 1970. | Velika nagrada Nizozemske |
| Gerhard Mitter | 2. kolovoza 1969. | Velika nagrada Njemačke |
| Jo Schlesser | 7. srpnja 1968. | Velika nagrada Francuske |
| Lorenzo Bandini | 10. svibnja 1967. | Velika nagrada Monaca |
| John Taylor | 7. kolovoza 1966. | Velika nagrada Njemačke |
| Carel Godin de Beaufort | 2. kolovoza 1964. | Velika nagrada Njemačke |
| Wolfgang Von Trips | 10. rujna 1961. | Velika nagrada Italije |
| Chris Bristow | 19. lipnja 1960. | Velika nagrada Belgije |
| Alan Stacey | 19. lipnja 1960. | Velika nagrada Belgije |
| Stuart Lewis-Evans | 19. rujna 1958. | Velika nagrada Maroka |
| Peter Collins | 3. kolovoza 1958. | Velika nagrada Njemačke |
| Luigi Musso | 6. srpnja 1958. | Velika nagrada Francuske |
| Onofre Marimon | 31. srpnja 1954. | Velika nagrada Njemačke |
- Najnovije
- Najčitanije


KRONOLOGIJA: Nizozemska - Maroko 1:1 (2:3 penali) (Svjetsko prvenstvo, šesnaestina finala)
5 sati•SP 2026.

Osvojiš SP pa se 'ugasiš' - Italija i Njemačka i dalje poste, na Španjolcima je da prekinu niz
4 sata•Originalno

Nijemci su dosad bili specijalisti na penalima, a Paragvaj je četvrto najveće iznenađenje od 1994.
4 sata•SP 2026.

Isplati li se ubaciti igrača samo za izvođenje penala? Statistika kaže - nipošto!
5 sati•SP 2026.

Igrač utakmice: Sanjat će Nijemci tog paragvajskog vratara Orlanda Gilla
5 sati•SP 2026.

Njemačka - Paragvaj 1:1 (penali 3:4): Kompaktni Paragvajci priredili iznenađenje, Nijemci idu kući!
5 sati•SP 2026.

KRONOLOGIJA: Njemačka - Paragvaj 1:2, penali 3:4 (Svjetsko prvenstvo, šesnaestina finala)
8 sati•SP 2026.

KRONOLOGIJA: Hrvatska - Ukrajina 1:3 (Europsko prvenstvo U-19, skupina B)
10 sati•Reprezentacija

KRONOLOGIJA: Nizozemska - Maroko 1:1 (2:3 penali) (Svjetsko prvenstvo, šesnaestina finala)
5 sati•SP 2026.

KRONOLOGIJA: Njemačka - Paragvaj 1:2, penali 3:4 (Svjetsko prvenstvo, šesnaestina finala)
8 sati•SP 2026.

KRONOLOGIJA: Brazil - Japan 2:1 (Svjetsko prvenstvo, šesnaestina finala)
12 sati•SP 2026.

ANKETA: Je li Marko Livaja opravdano kažnjen? Pravila vrijede za sve, najviše za kapetana
19 sati•Lako Pero

Njemačka - Paragvaj 1:1 (penali 3:4): Kompaktni Paragvajci priredili iznenađenje, Nijemci idu kući!
5 sati•SP 2026.

Drago Ćosić najavljuje šesnaestinu finala SP-a: Maroko ide dalje u utakmici 'za prste polizati'
21 sat•Originalno

Como produljio ugovor s Hrvatom: 'On ima mentalitet kakav želimo izgraditi u klubu'
3 dana•Talijanski nogomet
Pročitaj više
Russell do druge pobjede sezone, Antonelli ostao vodeći u prvenstvu
Russell nakon kontroverzne pole pozicije poručio: 'Drastično sam pustio gas prije zavoja, sve je čisto'
Uzbudljiva uvertira u kvalifikacije: Russell u zadnji tren skinuo Antonellija s vrha, Ferrari drži priključak
Ferrari u Austriji s prvom nadogradnjom, Leclerc ne očekuje čuda
Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni kao član Sportnet Kluba. Prijavite se!
HNK Hajduk Split 2026./2027.
Danas u 07:19
Cibona 2026/27
Danas u 07:17
Mlade reprezentacije (od U-15 do U-20)
Danas u 07:15
Arsenal F.C.
Danas u 06:13






