Kraj bogaćenja bivših profesionalaca na koledžu? Uvedene velike zabrane, evo što to znači za Hrvate

Američki sveučilišni sport, koji se posljednjih godina pretvorio u višemilijunski biznis bez jasnih pravila, napokon je povukao kočnicu i odlučio se obračunati s problemom koji ga muči zadnjih par sezone.

Sve četiri elitne konferencije (takozvani Power Four – Big Ten, SEC, Big 12 i ACC), kojima su se pridružili i ugledno sveučilište Notre Dame te Mountain West konferencija, uvele su stroge zabrane nastupa za sve sportaše koji su prethodno potpisali profesionalne ugovore ili nastupali u profesionalnim ligama.

Od amaterizma do višemilijunskih sveučilišnih plaća

Da bi se razumio ovaj presedan, potrebno je shvatiti potpunu transformaciju američkog sveučilišnog sustava (NCAA). Desetljećima je sveučilišni sport počivao na strogom pravilu amaterizma – igrači nisu smjeli zaraditi nijedan cent mimo stipendije. Međutim, uvođenjem NIL sustava (Name, Image, Likeness), studentima-sportašima omogućeno je legalno zarađivanje na temelju vlastitog imena i sponzorstava.

U praksi su najbogatija sveučilišta osnovala fondove u koje su počeli ulagati bogati donatori, a najbolji sveučilišni igrači američkog nogometa i košarke počeli su zarađivati milijune eura godišnje.

Istovremeno, američki su sudovi u nizu procesa srušili restriktivna pravila NCAA organizacije, proglasivši ograničavanje prava na rad i zaradu nezakonitim. To je stvorilo pravnu prazninu u kojoj su sportaši shvatili da putem suda mogu tražiti dodatne godine sveučilišnog prava na nastup, čak i nakon što su već zakoračili u profesionalne vode.

Došlo je do apsurdne situacije: igračima koji su u profesionalnim ligama sjedili na klupi, igrali u razvojnim ligama ili primali minimalne ugovore, postalo je financijski i sportski isplativije vratiti se na sveučilište i uzeti bogate sponzorske ugovore.

Iz NFL-a i Barcelone natrag u studentske klupe

Povod za hitnu reakciju liga bili su konkretni slučajevi koji su šokirali američku sportsku javnost. Sveučilište LSU i njihov trener Lane Kiffin krenuli su u dovođenje dvojice igrača s profesionalnim NFL iskustvom – bivšeg hvatača Cleveland Brownsa Dae'Quana Wrighta i bivšeg braniča New Orleans Saintsa Zxaviana Harrisa.

Kiffin je na medijskoj konferenciji otvoreno branio takav potez bez potvrde potpisa:

"Ili će igrati za vas, ili će igrati za nekog drugog negdje u zemlji."

Još drastičniji primjer dogodio se u sveučilišnoj košarci. Centar James Nnaji, 21-godišnji Nigerijac visok 211 centimetara, dogovorio je prelazak na sveučilište Baylor kod trenera Scotta Drewa, a NCAA mu je odobrio čak četiri godine prava nastupa.

Nnaji je 2023. godine bio izabran kao 31. izbor NBA drafta, igrao je NBA ljetnu ligu za New York Knickse, a prije toga godinama nastupao u elitnoj španjolskoj ACB ligi i Euroligi u dresu Barcelone. Nakon raskida s katalonskim klubom, umjesto novog europskog profesionalnog ugovora, jednostavno je odlučio otići na američko sveučilište.

Usklađena reakcija i drakonske kazne

Suočeni s potpunim urušavanjem smisla studentskog sporta, čelnici konferencija odlučili su djelovati samostalno, ne čekajući sporu i pravno oslabljenu NCAA organizaciju.

Konferencija Big Ten prva je zabranila nastup igračima američkog nogometa koji su potpisali profesionalni ugovor, bili na NFL popisu ili se prijavili na draft bez povlačenja prijave. Propisane su i žestoke kazne: suspenzija trenera na 50 posto sezone te novčana kazna za sveučilište.

"Konferencija nastavlja procjenjivati potencijalna pravila koja ograničavaju profesionalne sportaše u drugim sportovima od natjecanja u konferenciji", poručili su iz Big Tena.

Ubrzo je reagirao i SEC, proširivši zabranu na američki nogomet i košarku, a povjerenik Greg Sankey dobio je neograničene ovlasti koje uključuju i izbacivanje sveučilišta iz natjecanja ako prekrši pravilo:

"Studenti-sportaši, a ne bivši profesionalni sportaši, oduvijek su u središtu SEC-a. Pojedincima koji odluče napustiti sveučilišni sport, potpisati profesionalne ugovore i natjecati se profesionalno ne bi smjelo biti dopušteno vratiti se u sveučilišno natjecanje."

Konferencija Big 12 otišla je korak dalje i zabranila povratak profesionalaca u svim sportovima bez iznimke, dok je ACC usvojio pravila slična SEC-u:

"Odluka Odbora odražava predanost ACC-a očuvanju sveučilišnog sporta kao prilike za studente koja se jasno razlikuje od profesionalnog sporta, štiteći prilike za sadašnje i buduće studente-sportaše te promičući natjecateljsku pravednost."

Egzodus s europskih parketa: Masovni odlazak hrvatskih profesionalaca u NCAA

Ovaj trend ima snažan utjecaj i na europsku košarku, pri čemu Hrvatska proživljava pravi val odlazaka. Sveučilišna košarka u SAD-u više nije samo opcija za srednjoškolce koji žele diplomu, već je postala unosna alternativa za igrače koji već imaju višegodišnje seniorsko i profesionalno iskustvo na europskim parketima.

Sljedeće sezone u NCAA ligi nastupit će najmanje 19 hrvatskih košarkaša. Među onima koji su seniorske i profesionalne minute u Europi zamijenili američkim kampusima nalaze se zvučna imena poput Borisa Tišme, Roka Prkačina, Ivana Perasovića i Luke Skorića, Zvonimira Ivišića, Tomislava Ivišića, a pridružio im se i Marko Marić, talent koji je privukao pažnju postigavši čak 91 poen na jednoj juniorskoj utakmici.

Najsvježiji primjer ovog trenda je Petar Ivančić, član hrvatske U18 reprezentacije koja je ovog ljeta osvojila sedmo mjesto u Europi (uz njegov prosjek od 3.1 poena i 3.6 skokova). Ivančić je nakon prelaska u seniorsku košarku napustio zagrebački Virtus i karijeru odlučio nastaviti na sveučilištu California State Bakersfield.

Direktor kluba Tomislav Zebić istaknuo je kako europski klubovi moraju prihvatiti novu realnost na globalnom tržištu:

"Globalne promjene u košarci otvorile su mladim europskim igračima nove mogućnosti, a mi smo u njima prepoznali priliku, a ne razlog za strah. Petar je u Dom košarke stigao kao mladić iz Pule, ovdje je postao mladi reprezentativac i seniorski igrač, a sada odlazi u NCAA. Upravo smo zato dodatno ojačali omladinski pogon stručnim i prepoznatljivim ljudima kako bismo što većem broju igrača omogućili prepoznatljivu platformu za kvalitetan razvoj."

Što nova pravila znače za hrvatske talente i seniore?

Uvođenje novih restrikcija u vodećim američkim konferencijama stvara jasnu podjelu među europskim i hrvatskim igračima. Za mlade nade i juniore koji u domaćim klubovima nastupaju pod stipendijskim ili razvojnim ugovorima, vrata američkih sveučilišta ostaju širom otvorena.

Sve dok igrač prima samo naknadu za pokrivanje osnovnih i razvojnih troškova, u očima američkih propisa on se ne smatra klasičnim profesionalcem i ima puno pravo nastupa na bilo kojem sveučilištu uz mogućnost zarade kroz sponzorske ugovore.

S druge strane, situacija postaje znatno složenija za etablirane seniorske igrače koji iza sebe imaju potpisane profesionalne ugovore i višegodišnji staž u seniorskim natjecanjima poput regionalne lige ili europskih kupova. Igrači s punim profesionalnim statusom više neće moći prelaziti na sveučilišta iz najbogatijih konferencija (SEC, Big Ten, Big 12, ACC) bez rizika od drakonskih kazni za svoje trenere i programe. Za takve igrače u SAD-u kao opcija ostaju isključivo sveučilišta iz manjih konferencija koja još nisu usvojila ove zabrane.

Ipak, s obzirom na to da su financijske mogućnosti američkih sveučilišnih fondova daleko iznad proračuna većine hrvatskih i regionalnih klubova, interes za odlazak preko Atlantika neće jenjavati. Odlazak mladih talenata nastavit će se, dok će rasplet novih pravnih bitaka na američkim sudovima definirati hoće li i iskusniji europski profesionalci dugoročno moći koristiti koledž kao unosnu alternativu europskom klupskom seniorskom nogometu i košarci.

Hoće li konferencije završiti na sudu?

Iako su vodeće lige privremeno zaustavile profesionalizaciju, stručnjaci upozoravaju da ova odluka otvara novo pravno bojište. Budući da su pravila donesena na razini konferencija, nezadovoljni sportaši i njihovi pravni timovi sada bi mogli tužiti same konferencije umjesto krovnog NCAA-a zbog kršenja zakona i ograničavanja tržišnog natjecanja.

Ugledni novinar Ross Dellenger istaknuo je ozbiljnost situacije:

"Važno je napomenuti da pravila na razini liga ne oslobađaju konferenciju pravnih izazova. Zapravo, sportaši će sada vjerojatno tužiti same konferencije kao optuženike u zasebnim tužbama ili ih dodati kao optuženike u postojećim procesima, vrlo često pred istim sucima", rekao je Dellenger.

Američki sveučilišni sport tako je ušao u fazu u kojoj pokušava spasiti vlastiti identitet, dok se granica između studentskih amatera i profesionalnih milijunaša gotovo u potpunosti izbrisala.