Dolazak Dražena i kraj jedne ere

Liege, Oostende, 1977.

Nakon osmogodišnje dominacije Sovjetskog Saveza, tri naslova prvaka Europe uzima Jugoslavija. Treći uzastopni naslov dolazi u Belgiji gdje u finalu stradava ponovo Sovjetski Savez i to 74:61. Nakon tog finala Aleksandar Gomeljski tvrdi kako je tadašnja reprezentacija Jugoslavije najbolja momčad u povijesti.

Gorostasni Tkačenko u finalu je potpuno zaustavljen, a posao odlično obavljaju Jerkov i Ćosić. Čehoslovačka u Belgiji pretposljednji puta dolazi do medalje na prvenstvima Europe.

Mestre, Siena, Gorizia, Torino, 1979.

1979. godine Sovjetski Savez vraća se na tron. Ključna je bila polufinalna utakmica gdje pobjeđuju tadašnje prvake svijeta Jugoslaviju 96:77 zahvaljujući utakmici karijere Tarakanova koji u drugih 20 minuta ubacuje 21 poen. U finalu Sovjeti nisu imali težak posao, igrali su protiv Izraela i slavili 98:76.

Bratislava, Havirov, Prag, 1981.

Početkom osamdesetih godina na scenu polako izlaze nova imena, a sve je jača i košarka zapadnoeuropskih zemalja. Francuzi predvođeni mladim Dacouryjem, Talijani s Meneghinom, Španjolci sa San Epifaniom i Corbalanom polako počinju igrati vrlo važnu ulogu na europskoj košarkaškoj karti.

U Čehoslovačkoj još uvijek dominiraju Sovjeti i Jugoslaveni koji ulaze u finale, a ponovo su uspješniji Sovjeti koji slave 84:67. Reprezentaciju Jugoslavije preuzima Bogdan Tanjević, ali niti on ne uspijeva skinuti Sovjetski Savez. Po prvi puta na Europskom prvenstvu nastupa buduća velika zvijezda Grk Nikos Gallis, a priliku dobiva i njegova sjena Panagiotis Yannakis.

Limoges, Caen, Nantes, 1983.

U Francuskoj na scenu stupa velikan naše i europske košarke Dražen Petrović. Već tada Dražen pokazuje kako će biti veliki igrač, ali reprezentacija koju vodi Giergia ne dolazi do velikog rezultata i završava tek kao sedma. Od reprezentacije se opraštaju Slavnić i Ćosić.

Prvenstvo osvajaju Talijani predvođeni Meneghinom i sjajnim šuterom Rivom pobjedom u finalu nad Španjolcima 105:96. Španjolci su u polufinalu iznenadili Sovjetski Savez dok je Italija bila bolja od Nizozemske.

Karlsruhe, Leverkusen, Stuttgart, 1985.

Na ovom prvenstvu po prvi puta u povijesti europskih prvenstava uvodi se šut za tri poena. Drastično raste efikasnost, a na vrhu je ponovo Sovjetski Savez koji u finalu s ogromnih 120:89 pobjeđuje Čehoslovačku.

Na zalazu karijere su Tkačenko Belostenij, Jeremin i ostali divovi, a dolazi nova generacija predvođena Sabonisom, Kurtinaitisom, Marčulionisom, Homičusom i Volkovim.

Nakon Pina Giergie na klupu Jugoslavije sjeda Krešo Ćosić, ali rezultat ponovo izostaje i Jugoslavija je ponovo sedma. Dražen Petrović briljira, predvodi strijelce turnira.

Atena, 1987.

Nikos Gallis, Panagiotis Yannakis i Panagiotis Fassoulas na grčkom tlu dolaze do zlata. Nezaustavljivi Gallis i fanatični navijači bili su previše za ostatak Europe. U finalu stradavaju Sovjeti 103:101 poenima Kamburisa dvije sekunde prije kraja susreta. Gallis u finalu ubacuje 40 poena.

Krešo Ćosić s mladom reprezentacijom dolazi do bronce. U reprezentaciju ulaze Toni Kukoč, Dino Rađa, Žarko Paspalj i Vlade Divac i malo tko se nadao ovako visokom plasmanu. U polufinalu propuštena je prilika i za borbu za zlato, Grci slave 81:77.

Zagreb, 1989.

Foto: Baldo Leburić

Europsko prvenstvo 1989. godine organizirano je u Zagrebu gdje Jugoslavija apsolutno dominira i poigrava se sa svojim protivnicima. "Samo sami sebe možemo pobijediti", rekao je Dražen Petrović uoči prvenstva i tako je i bilo. Apsolutna dominacija. Grčka, Bugarska, Francuska, Italija i na kraju ponovo Grčka - nitko nije upisao poraz ispod 17 poena zaostatka.

Za Jugoslaviju su u Zagrebu nastupili Čutura, Kukoč, Rađa, Petrović i Vranković od hrvatskih igrača.

U finalu protiv Grčke nije bilo nikakvih problema. Raspoloženi Dražen s 28 poena predvodi Jugoslaviju do uvjerljive pobjede nad istrošenim Grcima koji dan ranije u polufinalu tricom Christodouloua tuku Sovjetski Savez 81:80.

Rim, 1991.

U Rimu po posljednji puta reprezentacija Jugoslavije sudjeluje na Europskim prvenstvima. Kao i u Zagrebu, do naslova je došla prilično lako iako nisu nastupili niti Dražen Petrović, a niti Stojko Vranković. Nije nastupio niti Jure Zdovc koji za vrijeme turnira napušta reprezentaciju jer Slovenija proglašava neovisnost.

Veliki konkurent Sovjetski Savez već se raspao, a njegov nasljednik Rusija ne uspijeva proći kroz kvalifikacije. U odlučujućoj utakmici u Moskvi gubi od Francuske 85:84 i po prvi puta ostaje bez Europskog prvenstva.

Sam turnir nije ponudio veliku neizvjesnost. Kukoč, Rađa, Divac i ostali bez problema dolaze do zlata finalnom pobjedom nad Italijom 88:73.

U idućem dijelu prisjećamo se razdoblja od 1991. do 1999. godine...