Nogomet

Pad uspješnosti koji zapravo ne brine

Pripremio:Josip Tolić • ponedjeljak, 27.02.2012.
Pad uspješnosti koji zapravo ne brine
Foto: Bruno Karadža

Hrvatska nogometna reprezentacija u srijedu će na Maksimiru krenuti s pripremnim utakmicama uoči sedmog velikog natjecanja na kojem će nastupiti. Prije ogleda protiv Švedske donosimo vam pregled dosadašnjih nastupa Kockastih u godinama kada su išli na europska i svjetska prvenstva te statistiku koja kaže kako uspješnost na pripremnim utakmicama konstantno pada.

Euro 1996.

U pripreme za prvo veliko natjecanje u svojoj povijesti hrvatska nogometna reprezentacija krenula je prijateljskom utakmicom s Poljskom na Kantridi. Ćirini izabranici pobijedili su 2:1 golovima Elvisa Brajkovića i Igora Cvitanovića iako su bili u rezultatskom zaostatku. U ožujku su uslijedili dvoboji protiv Južne Koreje (3:0) i Izraela (2:0) u kojima je Goran Vlaović zabio četiri gola.

Do početka Eura u Engleskoj Hrvatska je dvaput odigrala neodlučeno s otočkim reprezentacijama; 24. travnja na Wembleyju protiv Engleske (0:0) i 2. lipnja u generalnoj probi u Dublinu protiv Irske (2:2), a ranije je Mađarska u Osijeku ispraćena s četiri pogotka u mreži (pobjeda 4:1).

Svjetsko prvenstvo 1998.

Kao uvod u najveći uspjeh ikad, treće mjesto na mundijalu u Francuskoj, Hrvatska je odigrala tek četiri utakmice, no one su očito bile pun pogodak. Godina je ponovno otvorena dvobojem protiv Poljske, ovaj put u Osijeku i pobjedom 4:1 uz dva gola Marija Stanića, a jedan od rijetkih poraza stigao je krajem svibnja, kada je u Puli bolja bila Slovačka rezultatom 2:1.

Ipak, do početka Svjetskog prvenstva Kockasti su stigli nabrusiti formu dvjema pobjedama bez primljenog gola. Na Kantridi je Iran 3. lipnja "popio" tek dva komada, no zato je tri dana poslije na Maksimiru Australija stradala sa 7:0.

Tri gola Davora Šukera, dva Zvonimira Bobana i jedan Roberta Prosinečkog označila su najveću pobjedu Hrvatske u povijesti koju su poslije Bilićevi izabranici izjednačili protiv Andore na istom mjestu, ali i najavili sjajno izdanje na prvom svjetskom prvenstvu na kojem je Hrvatska nastupila.

Svjetsko prvenstvo 2002.

Četverogodišnje čekanje na veliko natjecanje i puta u Japan izabranici Mirka Jozića otvorili su dvama remijima bez pogodaka. 13. veljače Bugari su Kantridu napustili s "nulom", a 27. ožujka Slovenci su Maksimir prošli neokrznuti.

Dojam je donekle ipak popravljen zagrebačkim trijumfom nad Bosnom i Hercegovinom uz golove Šukera i Ivice Olića, koji je tada bio Zagrebov igrač, te nad Mađarskom kada je Niko Kovač zabio jedan, a Pál Dárdai drugi u vlastitu mrežu za novu pobjedu 2:0. Susret u Pečuhu sudio je čuveni Austrijanac Fritz Stuchlik koji će dvije i pol godine kasnije postati ružna uspomena mnogim prijateljima Dinama zbog suđenja u utakmici Lige Uefe protiv Heerenveena.

Euro 2004.

Vjerojatno najkvalitetnije protivnike hrvatska je nogometna reprezentacija imala uoči Europskog prvenstva 2004. u Portugalu. U veljači je tadašnji doprvak svijeta Njemačka slavila na Poljudu 2:1 uz gol Mate Neretljaka, a nešto bolji rezultat ostvaren je na Maksimiru krajem ožujka kada je osvajač brončane medalje sa SP-a Turska ostavljen bez pobjede (2:2).

U travnju i lipnju Klasnić i Olić odlučili su gostovanje u Skoplju odnosno domaćinstvo Slovačkoj u Rijeci za minimalne pobjede, a završni ispit prije putovanja na krajnji zapad Europe u mandatu Otta Barića okončan je vrlo dobrom izvedbom u Kopenhagenu gdje su Olić i Šokota svojim golovima donijeli pobjedu 2:1.

Svjetsko prvenstvo 2006.

Jedno od rijetkih sudjelovanja na turnirima izvan velikih natjecanja Hrvatska je imala u godini Weltmeisterschafta. Krajem siječnja i početkom veljače Cico Kranjčar poveo je igrače u Hong Kong gdje se nije ostvario željeni rezultat. U prvoj utakmici Kockasti su poraženi od Južne Koreje 2:0, a dojam se malo popravio razbijanjem domaćina (4:0) u utakmici za treće mjesto.

Mjesec dana poslije stigla je vjerojatno najslađa pobjeda Hrvatske u prijateljskim utakmicama. U Baselu je Argentina s Lionelom Messijem kasnim golom Darija Šimića pala 3:2. U mini-ciklusu u svibnju prvo je u Beču pala Austrija uz dva gola Ivana Klasnića, no samo pet dana potom pred prepunim tribinama Gradskoga vrta Iran Branka Ivankovića stvorio je laganu zabrinutost pred odlazak u Njemačku odigravši 2:2.

Nakon kratkog odmora Hrvati su stigli odigrati još dvije utakmice uoči prvenstva i ubilježili dva slaba nastupa. U Wolfsburgu je Poljska 3. lipnja slavila minimalnom prednošću, a četiri dana potom Španjolska je dala dodatne brige Zlatku Kranjčaru prije starta mundijala.

Euro 2008.

Nakon najdužih priprema za jedno veliko natjecanje, uslijedile su jedne od najkraćih. Godina posljednjeg velikog natjecanja na kojem je Hrvatska nastupila otvorena je bolnim porazom u Splitu od Nizozemske (0:3). Bio je to i posljednji nastup Eduarda da Silve za reprezentaciju prije teškog loma noge, pa je Bilić na gostovanju u Glasgowu kod Škotske dao priliku Oliću. Završilo je 1:1, a gol za Hrvatsku postigao je Niko Kranjčar.

Dvomjesečna pauza okončana je prvim susretom s Moldavijom u Rijeci kojeg je odlučio Niko Kovač, a posljednjeg dana mjeseca svibnja generalna proba uoči velikog natjecanja ponovno je bila neuvjerljiva. Mađari su još jednom ugostili Kockaste i odigrali neodlučeno. Dvostruki je strijelac bio raspoloženi kapetan Kovač koji je pogodio u protivničku, ali i u svoju mrežu.

Ta luda statistika

U ukupno 30 odigranih utakmica u godini kada je nastupala na europskom ili svjetskom prvenstvu Hrvatska je ubilježila 16 pobjeda, osam remija i šest poraza uz gol-razliku 55:27.

Što se tiče utjecaja broja pripremnih utakmica na uspjeh na velikom natjecanju, statistika govori da su najveći uspjesi postignuti kada je nacionalna vrsta odigrala samo četiri pripremne utakmice (1998. i 2008., uz iznimku 1996. i šest utakmica).

Vrlo su zanimljivi podaci o uspješnosti na pripremnim utakmicama gledajući zasebno svake pripreme. Ako bismo pobjede vrednovali s tri boda, remi jednim, a poraz bez bodova, dobiju se sljedeći podaci: Hrvatska je najuspješnija u pripremnim utakmicama bila prije Eura 1996. kada je u šest utakmica ostvarila 14 "bodova" (2,33 po utakmici), a otad je njena učinkovitost u konstantnom padu.

2002. godine taj bi broj iznosio 2,25, 2004. i 2006. godine točno dva, a u pripremama za SP 2006. (1,42) i Euro 2008. (1,25) ostvareni su najlošiji rezultati.

Ipak, kako statistika ne mora ništa značiti najbolje potvrđuje činjenica da su Kockasti odigrali vrlo dobro Euro u Austriji iako su pripreme bile rezultatski manje uspješne i da priča da izbornici često znaju pogoditi pravu prvu jedanaestoricu tek pri početku samog velikog natjecanja nije bez razloga.

Osim toga, radi se o prijateljskim utakmicama. Rezultat s velikog natjecanja bolje će se pamtiti. No, brojke nekad znaju i - zabaviti.

Liga nacija 2024, Liga A, skupina 1

1Portugal 24:2+26
2Poljska 23:303
3Hrvatska 22:203
4Škotska 23:5-20

Sviđa ti se članak? Podijeli ga!

  • Najnovije
  • Najčitanije

Liga nacija 2024, Liga A, skupina 1

1Portugal 24:2+26
2Poljska 23:303
3Hrvatska 22:203
4Škotska 23:5-20

Sportnet Forum

Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni kao član Sportnet Kluba. Prijavite se!
  • Obrisan korisnik28.02.2012. u 12:52
    rezultati su jako bitni ako dobijemo bit će kako smo spremni za euro,a ako izgubimo bit će kako je to potpuno nebitno bla bla
    Obrisan korisnik
  • Obrisan korisnik27.02.2012. u 23:30
    Rezultati ovih pripremnih utakmica su potpuno nebitni, što kasnije dokazuju uspjesi na turnirima. Sad Biliću i igračima treba potpora navijača i novinara. Važno je da isprobaju sve što žele isprobati. Najvažnije je da ostvare rezultat na prvenstvu.
    Obrisan korisnik