Dolazak Spahije diže Cibonu, Srbi čuvaju status u Euroligi

Sva tri kluba obranila su naslove prvaka i okrenula se novoj sezoni. Cibona je dovođenjem Nevena Spahije za trenera jasno pokazala ambiciju da se u idućoj regionalnoj sezoni ponovno uključi u borbu za sam vrh. Svu potrebnu logistiku sasvim će sigurno imati, financije vjerojatno ne bi trebale biti problem, spominju se cifre između dva i pol i tri milijuna eura koje bi Vukovi trebali imati na raspolaganju, a onda će i borba za naslov prvaka ABA lige biti moguća. To je ujedno i jedan od rijetkih titula s kojom se Cibona ne može pohvaliti u svojoj bogatoj povijesti.

Partizan i Crvena zvezda predstavljat će srpsku, ali i regionalnu košarku u Euroligi. Najelitnije klupsko košarkaško natjecanje u Europi sve je teže izboriti. Uleb je ABA ligi uskratio jedno mjesto zbog prilično loših rezultata regionalnih ligaša u proteklim sezonama, a sada samo preostaje nadati se da Bartolomeu i društvo neće posezati za daljnjim rezanjem broja regionalnih klubova u Euroligi.

Nažalost, moramo prihvatiti činjenicu kako je danas sve business i kako osim rezultata, važnu ulogu igra moguća zarada, odnosno profit. Uleb itekako gleda veličinu tržišta, zaradu od reklama i tv prava, veličinu i popunjenost dvorana, a to je ono čega u regiji trenutno nema. S izuzetkom možda Partizana.

Ljubljanska Olimpija ili zagrebačka Cedevita sasvim sigurno nisu najpoželjnije Ulebove uzdanice, da ne govorimo o jednoj Igokei koja je usprkos rezultatima izgurana da ne budemo previše grubi, ali na jedan vrlo čudan način. Uleb bi sutra da može Euroligu doveo u London, Stockholm ili neki drugi veći europski grad, a klubove s ovih prostora potpuno marginalizirao.

Sva sreća da London Towersi vjerojatno još dugo neće biti konkurentni u Euroligi. Klubove s prostora bivše Jugoslavije samo rezultati mogu očuvati na europskoj košarkaškoj karti.

Rad s mladima je prioritet

Samo vrlo kvalitetan rad s mladima i što šira baza garancija su opstanka košarkaške igre na ovim prostorima. Po kuloarima se, doduše samo neslužbeno, špekuliralo kako bi nacionalna prvenstva trebala dobiti veći značaj i tako pomoći u širenju baze. To u prijevodu znači više vremena u kalendaru. Pogotovo stoga što velik dio klubova neće igrati europske kupove. Zanimljiva idea koju će ipak za sada biti teško realizirati.

Još jedna mogućnost je i igranje druge regionalne lige. Oni koji ne mogu u prvu, a imaju ambicije, neka igraju drugu. Naravno, problem je kao i uvijek novac, odnosno financije. KK Đuro Đaković igrao je npr. Balkansku ligu, ali bez većeg zanimanja medija i sponzora. Teško da bi ABA trenutno pod svoje mogla uzeti još 10 ili 12 klubova.

Rosteri se tek slažu, ali tko igra?

U sljedećoj sezoni očekuje nas zanimljiva borba za naslov regionalnog prvaka, ali i mjesta koja vode u euro kupove. Partizan, Zvezda, Igokea, Cibona, Cedevita, Zadar, Krka, Olimpija, Budućnost, Szolnoki, MZT, Mega Vizura, Vojvodina i Široki klubovi su koji bi trebali iduće sezone igrati ABA ligu.

Svatko s različitim ambicijama i ciljevima. Iako, pitanje je hoće li svi igrati. MZT, Szolnoki, Vojvodina i Široki nastupit će samo ako plate pozivnicu u iznosu od 150000 eura. Mađari i Makedonci nemaju problema s financijama i za njih to neće biti problem. S druge strane, Široki i Vojvodina pokušavaju naći neko kompromisno rješenje. Rasplet se očekuje vrlo brzo. Ako Hercegovci i Vojvođani ne budu igrali, biti će zanimljivo vidjeti hoće li ih i tko zamijeniti.

Partizan, Zvezda, Cibona, Cedevita i Olimpija, barem ako je suditi po renomeu i financijama trebali bi u borbu za vrh ABA lige. Iako, slaganje rostera tek je počelo, a za kvalitetnije obrise i predviđanja ipak ćemo morati još neko vrijeme pričekati. U svakom slučaju, težak je posao pred vodećim ljudima klubova koji sada moraju pametno investirati raspoloživi novac i odabrati kvalitetna pojačanja za iduću sezonu. Greške mogu biti vrlo skupe, a navijačima se one sasvim sigurno ne bi svidjele.