Mario stalno radi isto i svaki puta ispadne blesav.....on previše pomaze, trudi se Napravit puno i onda kad NJEGOV igrač primi loptu on je predaleko od njega pa trci punom brzinom prema igraču (jer kasni...) a budući da su u NBA sve redom najbolji sto sg/sf pozicija nudi oni samo to i čekaju da ga zaobiđu ko malu bebu...

Ako SS još jednom spomene riječ playoff osobno idem u putničku agenciju po kartu za Orlando da mu neke stvari objasnim.....

Energija na višoj razini danas za razliku od jučer, zato je i više igrao. U obrani većinom ok rotacije, aktivan u skoku, isčeprkao jednu loptu. Nisu ga puno testirali s obzirom da je čuvao Roziera, koji je zadnja rupa na svirali, većinu vremena. Par puta zakasnio na svog čovjeka, ali bez blatantnih pogrešaka kao jučer. Šteta je jedino što mora odigrat svako malo jednu očajnu utakmicu da bi podigao intenzitet obrane.

Ofenzivno je vidljivo da mu je samopouzdanje na nuli. Ne može probiti Olynyka, zatim kad mu se lopta vratila u istom posjedu on ide na prodor umjesto da uzme otvorenu tricu. Dribling mu je nula od nule, mene primi nelagoda kad krene igrat pick and roll. Mario je hodajući turnover. Ajde vidjeli smo dva dobra cuta danas, što prerijetko radi. Previše filozofira, on je šuter, i nek šutira kad ima šansu i igra s čim manje driblinga dok ne dovede to na prihvatljivu razinu.

Da tako seciras svaki potez po potez i donosis zakljucke na temelju jednog ili dva losa poteza na svakom igracu, pogotovo na igracima Magica svaki od njih bi dobija losu ocjenu. Npr. nije probija kad je mora, nije sutnija kada mu se otvorila prilika, jedan put je ispa u obrani itd. itd. to se svakom igracu dogodi na utakmici nekoliko puta pogotovo u Nba i u momcadima kao Magic gdje se igra kako god nekome padne napamet, Oladipo je tu glavni sa svojin "hero ball" sutevima u jednom napadu bez da je doda ikome sa 6 metara dok je ostalo 18-20 sekundi na satu i Fournier i Vucevic sa svojon smecarskon i mekom obranom, pa Fournierovo ne dodavanje otvorenim suterima pa zabijanja Paytona i ciglarenje njega i Gordona kada mogu uzeti nekoliko driblinga i prbliziti se kosu i sutiranje po 10 puta od strane Smitha. Sve su to lose odluke na terenu. Po tvome nitko od njih ne bi bija na terenu jer bi svi napravili nekoliko sranja i zavrsili na klupi jer zasto bi ostali igraci imali drukcija ocekivanja i kriterije od Hezonje.

Dobro ti je ziggy77 rekao. Kada god se trolovi smire i slijepi progledaju,uvijek se pojavi jedan ovakav i počne sa svojim glupostima. Vidi se da se trudiš,ali nije ovo za tebe. Ima još hrpa tema gdje možeš s drugima podijeliti svoju mudrost,ali priče da je Hezonja dobio fer šansu i slične gluposti ne trebaju nikome ovdje.

Necemo pretjerivat s napadima na Franju, ipak je vidljivo da Hezonja u nekim elementima kaska za navedenima. Obrana igraca (1 na 1, ili u picku) mu je uglavnom vrlo losa, a njegovi pokusaji driblinga i kreacije u napadu djeluju vrlo nesigurno.

Ono sto treba istaknuti jesu razlozi tome o kojima ja stalno pricam. Ne znam kako netko ocekuje da ce on fluidno i sigurno igrati bilo u obrani, bilo u napadu, kada nema nikakav ritam ni slobodu (a time ni samopuzdanje), jos uz cinjenicu da prakticki nema priliku ponavljanjima dotjerati te elemente svoje igre.
Ono sto ja na njemu primjecujem jos od Barcelone je da njegov pristup, energija s kojom igra variraju iz utakmice u utakmicu, te da i o tome dosta ovise njegovi nastupi. 
Takodjer je primjetno, kao na zadnjoj utakmici, da taj pristup i energija rastu sto je duze na terenu, kad osjeca slobodu i da nece izaci iz igre. Tako se u pocetku i s Rozierom (ili kako vec) mucio u obrani (spasavala ga je cinjenica da ovaj to nije znao iskoristiti), da bi kasnije podignuo razinu agresivnosti nakon cega zauzima bolji stav u obrani i opcenito ju bolje igra.

Primjecujem da sam ja jedan od rijetkih koji ovdje u tolikoj mjeri vodi racuna o tom psiholoskom faktoru o kojem mogu ovisiti nastupi igraca. Razlog je sto iz osobnog iskustva (hakle, doduse) mogu govoriti koliko ovlasti i sloboda u igri (koji proizlaze iz povjerenja suigraca i trenera), samopouzdanje (da ne govorim o tremama koje ti zavezu noge), ili ritam mogu utjecati na igraca, kao i svakodnevno raspolozenje.
Cini mi se da je Mario jedan od igraca na kojeg ti elementi uvelike utjecu. Neki pak imaju srecu da takve stvari ne dozivljavaju (ili bar ne u velikoj mjeri) pa uvijek odigraju manje-vise jednako...

Ne zanima me s kojom postavom su Raptorsi igrali, ono Orlando smece se treba gaziti i s trecom navalom sto se mene tice. 2 najjace karike su bile na parketu.