koji su to ugledni splićani. možda boris dežulović, renato baretić,zlatko gall, jurica pavičić i slični eh da i taj sociolog lalić...ko to uostalom kaže da tuđmanu ne triba spomenik u splitu, na temelju čega ti to zaključuješ? uostalom i slobodna je nekidan provela neku anketu(doduše glupu) u kojoj je više od 60 posto za spomenik franji(uzorak 500) samo je to u slobodnoj malo drugčije postavljeno je su u isto pitali i za smoju za čiji je spomenik 80 posto ispitanika pa su sjajno zaključili da splićani ne žele tuđmana nego smoju. i to je veliki naslov na početnoj stranici.stavrno super objektivno i realno.

Sile jebate led pa ti mislis da ja lazem a znamo se cijelo tisucljece!!! Stvarno ne znam sta da mislim poslije ovakvog posta upucenog meni!!! Evo Sile citaj i naravno opet nadji neko opravdanje...

NIKOLA VISKOVIÆ, PRAVNIK, EKOLOG, BIOETIÈAR

GRIJESI IZ PRO©LOSTI

Kao ¹to postoji komisija za imenovanje ulica, tako bi pri gradu Splitu trebalo postojati i povjerenstvo za postavljanje spomenika. Samo se pod tim uvjetom mo¾e odluèivati i o Sanaderovom kao i svakom drugom prijedlogu graðana pojedinaca i dru¹tvenih udruga. Split je grad kojemu uistinu nedostaju primjereni i u svakom sluèaju umjetnièki vrijedni spomenici – bilo za grad zaslu¾nim osobama, bilo za grad va¾nim dogaðajima. U tom smislu mo¾e biti razmatran i spomenik Franji Tuðmanu, ali mislim da on nema takav prioritet kakav bi trebali imati drugi spomenici. Izmeðu ostalog, sramotno je propadanje lijepog spomenika palim pomorcima na Kataliniæa brigu, koji je ujedno i vrijedan svjetionik. Kad bi se napravio popis velikih figura iz splitske kulturne, politièke, znanstvene i sportske povijesti vidjeli bismo koliko je imena kojima je grad du¾an po¹tovanje, a nigdje nisu zabilje¾eni, èak ni ploèom, a kamoli bistom ili veæim spomenikom.

Mislim da Tuðman ne zaslu¾uje spomenik zbog nekih za sada jo¹ nerazbistrenih politièko-pravnih nezgoda iz najnovije povijesti vezanih za njegovo ime – uzmimo tek etnièko èi¹æenje Srba u Hrvatskoj i kriminalna tzv. pretvorba dru¹tvenog vlasni¹tva. No, odluka o tome ovisi o prevladavajuæem mi¹ljenju koje bi se u odreðenom trenutku stvorilo meðu graðanima Splita, a to bi mi¹ljenje moralo biti izrazito veæinsko da se ne bi dogodilo da sljedeæa generacija spomenik skida.
DRA®EN LALIÆ, SOCIOLOG

TITO JE BIO BOLJI

Bjelodano je da je ta inicijativa vezana za "predkampanju" koja se vodi veæ nekoliko mjeseci. To je jedan od poteza kojim Sanader, kao vrlo vje¹t komunikator i provoditelj kampanje, ¾eli utvrditi potporu biraèkog tijela HDZ-a i eventualno dobiti potporu od biraèa drugih stranaka s desnice, pogotovo one ekstremne. Iako ¾ivim u Zagrebu, kao èovjek koji se osjeæa i Spliæaninom mislim da bi postavljanje toga spomenika, prije nego ¹to se povijesno valorizira Tuðmanova uloga, bilo pogre¹no, jer bi potenciralo politièke, kulturne i povijesne podjele u Splitu. Tuðmana ne gledam crno ili bijelo, treba ga objektivno ocijeniti i to je ponajprije posao povjesnièara. Napravi li se to ¾urno, opet nam se u skoroj buduænosti mo¾e dogoditi skidanje spomenika ¹to smo na¾alost puno puta imali u Dalmaciji.

Osobno, nisam za spomenik Tuðmanu, ali kao javna osoba moram uzeti u obzir naèelo objektivnosti i razuma. Tito nema ni spomenik ni trg u Splitu, a uèinio je za Split i Dalmaciju vi¹e i u te¾im povijesnim okolnostima od 1941. do 1948 godine, nego Tuðman od 1991. do 1999 godine. I drago mi je da je trg ispred zagrebaèkog Hrvatskog narodnog kazali¹ta nazvan po Titu, dok sa spomenikom Tuðmanu ne bih bio sretan.

INGE TOMIÆ-KOLUDROVIÆ, SOCIOLOGINJA

ZASTARJELI PRISTUP

Jedino po èemu se ta inicijativa izdvaja od brojnih drugih i zbog èega izaziva buru jest èinjenica da dolazi od premijera. Smatram da on time na neprimjeren naèin koristi moæ funkcije koju obna¹a. Svaki slièan prijedlog mora proæi ovjeru struènih slu¾bi Grada, one su te koje moraju analizirati kako i gdje se mo¾e postaviti neki spomenik, a takoðer treba li uopæe postaviti spomenik i kome. Ako se poka¾e da je to potrebno, nakon odluke bi, naravno, trebao uslijediti natjeèaj.

Inaèe, mislim da spomenici nisu najbolji naèin izra¾avanja zahvalnosti nekome. Takav pristup i spomenici sami logika su 19. stoljeæa, posebno neprimjerena ako se radi bez odluke grada i urbanistièkih promi¹ljanja. Osim toga, Split je grad koji nema puno prostora za spomenike, pa sve ovo vidim kao poèetak predizborne kampanje. Osobno, ne mislim da je spomenik kao forma uopæe zanimljiva za poèetak 21. stoljeæa, spomenièka plastika je pitanje tradicije. Rad i va¾nost za neku sredinu pojedinih osoba treba obilje¾avati na suvremeniji naèin. Dakle, osobno sam protiv.

ZLATAN DUMANIÆ, KONCEPTUALNI UMJETNIK

PRETVORIO NAS JE U SIROTINJU

Mo¾e mu se podiæi sto tisuæa spomenika od dva metra kad hoæe i gdje hoæe, samo neka to financira njegovih 200 obitelji, neæe valjda tra¾iti od invalida i poreznih obveznika da to plaæaju. U Splitu mu je, mislim, najbolja lokacija na onoj pustopoljini izmeðu zgrada policije i suda, jer je bio autoritarna liènost, pa je najbolje da je tamo.

Ako se veæ govori o spomenicima, ja bih vratio Grgura Ninskog na Peristil, a ne bih se zajebavao s ovim ¹to nam je od dr¾ave napravio sirotinju. Ako Tito nema spomenik, ne treba ni Tuðmanu, ni bilo kojem drugom politièaru. Za¹to ne bi postavili spomenik od pet metara Severini, jer je za ¾enska prava uèinila vi¹e od svih udruga?

MIRJANA NAZOR, PSIHOLOGINJA

TREBA PITATI GRAÐANE

Ne bih se uopæe obazirao na ono ¹to ka¾e premijer Ivo Sanader, nego bih pitala graðane ¹to misle o ideji da se podigne spomenik Tuðmanu, i to, kako je reèeno, "na sredi¹njem gradskom trgu" kao da ih u Splitu imamo 15. Mislim da ne bi trebalo podizati spomenike u svakom gradu, u Splitu, ka¾u, veæ 35 godina nemamo novih.

Danas, biste ljudi vi¹e nisu uobièajene, oni koji misle da je potrebno odati mu priznanje mo¾da bi mogli pronaæi i neki drugi naèin da to urade. Osobno, u ovom sluèaju mislim da to i nije ba¹ potrebno, ako æe mu i napraviti spomenik, neka to urade dalje od centra grada.

MIÆE GAMULIN, ARHITEKT

SANADERA NA RIVU

Apsolutno mi je sve isto, nemam vi¹e eros razmi¹ljati o Franji. Nevjerojatno je da mlaðe generacije Hrvata rje¹avaju skojevske sudbine ratne generacije iz Drugog svjetskog rata, za mene je to neko drugo vrijeme. Ako hoæe napraviti taj spomenik, neka ga naprave, ali neka ne truju na¹e vrijeme s tim temama.

Zato o spomeniku ne mislim ni¹ta, osim ako ga ne stave na Rivu. Tamo bi mogao doæi jedino Sanaderov spomenik. Oèito je shvatio da su uskoro izbori i da treba skupljati desne glasove. A ja ne mogu ¾ivjeti Franjin ili Mesiæev skojevski ¾ivot i njihove mladenaèke traume.

IVO JELIÆ, UMIROVLJENI GENERAL HRVATSKE VOJSKE

PODSJETNIK NA RU®NO VRIJEME

Bista na Rivi ili bilo gdje vi¹eznaèni je izraz politièke manipulacije ljudima, a u nedostatku neèeg vrjednijeg i znaèajnijeg. Spomenikom politièka oligarhija baca kost ljudima da bi imali oko èega se glo¾iti, zatim ratni profiteri izra¾avaju njime zahvalnost za nezaslu¾eno steèeno bogatstvo, a ukupno, tim grupacijama potrebni su i nekakvi politièki poeni.

Temeljni problem u cijeloj ovoj prièi nalazi se u tome ¹to je povijesna istina o kompleksu koji stavljam u okvir teme "misterije rata na Balkanu", u kojem je jednu od najznaèajnijih uloga imao pokojni predsjednik Franjo Tuðman, duboko bunkerirana. Posljedice tog misterija i te politike danas su straviène, ¹to ukljuèuje izvr¹enu bezoènu pljaèku i rasprodaju nacionalnog bogatstva, prezadu¾enost, siroma¹tvo, bje¾anje najkvalitetnijeg dijela mlaðe populacije van i ukupnu ojaðenost naroda uni¹tenog morala. Kad se usporedi reèeno stanje s preuzetim prirodnim bogatstvom Hrvatske, dobije se jasna slika o politici koju mnogi oznaèavaju kao tuðmanizam. Dovoðenje Hrvatske s aktualnim gospodarskim stanjem, demokracijom, pravnim sustavom i drugim iza svih tranzicijskih dr¾ava, ukljuèujuæi Bugarsku i Rumunjsku, valjda je najoèitiji argument reèenog. Postavljanje spomenika Franji Tuðmanu je zaista najbolje ¹to politièka elita dana¹nje Hrvatske mo¾e ponuditi ovom narodu, a to dovoljno govori o njoj samoj. Mene osobno, taj spomenik podsjeæat æe na neko ru¾no vrijeme s povijesno katastrofalnim posljedicama za hrvatsku sada¹njost, a vjerojatno i buduænost, s izgubljenim ponosom i dostojanstvom.

DON IVAN GRUBI©IÆ, SVEÆENIK

DALEKO OD REALNOSTI

Prvi sam za to da mu se digne spomenik, ali tek kad se rije¹e problemi u koje su nas uvele biv¹a i sada¹nja vlast, a to su kriminalna pretvorba, korupcija, kriminal, podobnost... Èim se to rije¹i, podr¾at æu inicijativu da Tuðman dobije spomenik.

Dakle, trebalo bi prvo rje¹avati probleme u kojima ljudi ¾ive, a dizati spomenike prije nego ¹to se to uradi mogu samo osobe koje ne vide realnost. Znaèi, ja sam za to da se svakoj osobi digne spomenik ako se prethodno isprave "krive Drine" u koje nas je ta osoba uvela.

MIROSLAV RADMAN, GENETIÈAR

ISPRAZNA IDEJA

Ne mogu kriti svoj manjak simpatije i du¾nog po¹tovanja prema prvom predsjedniku. Opæenito, prema spomenicima konkretnim liènostima nemam nikakav odnos. Ne vidim potrebu za tim, spomenici mi jednostavno nisu atraktivni, nemam osjeæaj da se bilo koje ljudsko biæe treba deificirati kroz spomenike. Oni su vi¹e estetska kontaminacija, nego ne¹to lijepo. To mi je toliko isprazno da ne znam ¹to bih rekao o tome. Nikad nisam vidio spomenik nekoj osobi koji je u meni potaknuo pozitivne osjeæaje.

DU©KO KEÈKEMET, POVJESNIÈAR

SPOMENICI NISU ZA POLITIÈARE

Prije svega, Tuðmanu bi trebala historija vi¹e nego spomenik, mnogo toga nije razja¹njeno, mnogi dokumenti su nepoznati, mnoge historijske èinjenice iz Domovinskog rata nisu rasvijetljene. Potreban je odreðeni odmak da bi se uoèila velièina neke osobe. Mislim da su spomenici uvijek problematièni, pogotovo na Rivi gdje se nekad predlagalo postavljanje spomenika kralju Aleksandru, kasnije je tamo bila velika Titova slika. Dobro je podsjetiti da ni Mletaèka Republika, koja je bila trgovaèka i demokratska, ni Dubrovaèka Republika, koja je bila ne¹to vi¹e feudalna, ali takoðer demokratska, nisu dozvoljavale podizanje spomenika bilo kojem èovjeku. Zbog toga su Spliæani morali maknuti spomenik generalu Leonardu Foscolu, najznaèajnijem za spas grada od Turaka i on je danas u muzeju.

Mislim da treba dizati spomenik knji¾evnicima ili idejama... i ne mo¾e se jedan javni spomenik raditi realistièno, to je pro¹lo vrijeme. A ¹to se Tuðmana tièe, na temelju onoga ¹to sam pro¾ivio i ¹to znam, smatram da je pitanje njegova spomenika dosta delikatno, njime se trebaju baviti kolege koji prouèavaju noviju povijest.

MIRO KUÈIÆ, GOSPODARSTVENIK

TO SU GLUPOSTI

Drago mi je da je Jerko Ro¹in, premijerov savjetnik, rekao da spomeniku nije mjesto na Rivi. ®ivio sam na Baèvicama, cijeli ¾ivot sam gledao u sliku Tita velièine, èini mi se, 6 sa 4 metra, samo sam u Havani vidio veæi poster Fidelu Castru. Ako veæ doðe do toga da se Tuðmanu otkrije spomenik, trebalo bi dimenzije uskladiti s Grgurom Ninskim.

Mislim da je konaèno rje¹enje referendum, neka graðani dobiju ono ¹to tra¾e ili ¹to zaslu¾e. Uopæe, èini mi se da je iluzorno govoriti o spomenicima i koristiti toliko vremena na gluposti. Kao gospodarstvenik ne mogu racionalno razmi¹ljati o takvim stvarima znajuæi da sutra moram osigurati plaæu za 300 ljudi.

ZOJA ODAK, NACIONALNA PRVAKINJA DRAME

PUNO JE "FAL©IH"

Ovo je predizborno nadigravanje i neozbiljno je na taj naèin na brzinu rje¹avati ne¹to tako znaèajno za grad. Po meni je postavljanje spomenika politièarima-dr¾avnicima anakrono (naroèito spomenika novijoj povijesti na na¹im prostorima, tj. bez vremenske distance). Tu se trebaju slo¾iti i ljevica i desnica, to bi trebalo biti ne¹to besprijekorno, a ne trenutaèno odmjeravanje stranaèkih ili partijskih ideologija. Sve me ovo podsjeæa na socrealistièki kult voljenih voða. Imamo previ¹e ulica i fal¹ih trgova posveæenih takvim akvizicijama. ®ivimo u modernom dru¹tvu koje ide k oslobaðanju od stranaèkih ili partijskih direktiva za postavljanje spomenika.

Osim toga, to je pitanje umjetnièko-urbanistièkog ceha, a nemamo vi¹e ni Augustinèiæa ni Me¹troviæa. Ako bi se i napravio natjeèaj za taj spomenik, onda bi to trebalo biti svjetski poznato skulptorsko ime koje bi i po tom imenu i po ostvarenju privlaèilo turistièku klijentelu. Uostalom, imamo spomenik besprijekornom Dra¾enu Petroviæu, a gdje su nam i Ru¾ièka, Prelog, Andriæ... oni koji su proslavili Hrvatsku bez kontroverzi i politièkih polemika.

IVICA JAK©IÆ PUKO, MULTIMEDIJALNI UMJETNIK

BIO JE BLIZAK FA©IZMU

Vi radite anketu o spomeniku Franji Tuðmanu, a ja radim cijelu predstavu koja se zove Crvenkapica i sedam kozliæa (Posljednji braèki partizan). Budalasto je govoriti o ulasku u Evropu i dizati spomenik neèem ¹to je bli¾e fa¹izmu nego antifa¹izmu. A Evropa se zasniva na antifa¹izmu, barem bi se trebala zasnivati, jer ako se ne zasniva, bolje da je nema.

Kod nas je na¾alost antifa¹izam tako malo prepoznatljiv da se mogu dogoditi i spomenici neantifa¹istima. Najebali smo kako god okrenemo, bolje je naje**ti kao antifa¹ist nego kao fa¹ist...

SA©A ANTIÆ, GLAZBENIK (TBF)

BRONCA ZA PLJUCANJE

Ba¹ smo nedavno prièali o tome i razmi¹ljali gdje bi ga stavili. Najbolje je negdje gdje ga se mo¾e udariti autom ili ispod prozora da ga se mo¾e pljuvati. A urbanistima i ostalima iz nadle¾nih gradskih slu¾bi ostavljam da vide gdje je to i koja lokacija ispunjava te kriterije.

RANKO OSTOJIÆ, KOORDINATOR SDP-a ZA DEVETU IZBORNU JEDINICU

UTRKA S BANDIÆEM

Svatko mo¾e dati takvu inicijativu, a gospodin Sanader je to uradio, jer se Poglavarstvo valjda nije samo moglo "sjetiti". Èini mi se da je motiviran time tko æe prije podignuti spomenik Tuðmanu, on ili Bandiæ. Da nije tako, vjerojatno bi se veæ i ranije sjetio spomenika Tuðmanu. Osobno, Tuðmanu ni sluèajno ne bih dao spomenik, pogotovo ne na ovaj naèin. Da je imao zasluga takvoga tipa, to bi valjda veæ bilo uraðeno. Protiv toga sam, ali ako lokalna samouprava to ¾eli, neka ga podi¾e, pa æu se politièki boriti protiv toga.

SLOBODAN BERO©, NEOVISNI GRADSKI VIJEÆNIK

TUÐMAN NE ZASLU®UJE SPOMENIK

Ne bih mu dizao spomenik u Splitu. Prije svega trebalo bi prouèiti njegovo djelo, èini mi se da je ideja o spomeniku stigla prebrzo bez ozbiljnog, temeljitog prouèavanja. Bude li potrebno, za to ima vremena, a ne da se to radi preko noæi i preko politièke tribine. Mislim da Tuðman ne zaslu¾uje spomenik, barem dok se sve ne istra¾i, dok se ne utvrdi ¹to je sve radio od poèetka stvaranja Hrvatske, njegova odgovornost za rat i za lo¹e funkcioniranje dr¾ave.

+Dodaj one gore tvoje: BORIS DEZULOVIC, RENATO BARETIC, ZLATKO GAL, JURICA PAVICIC I SLICNI..POSTENO? POSTENO.OK, POZZ

prvi predsjednik samostalne Hrvatske zasluzuje sve pocasti... lokalnoj vlasti treba prepustit odluku hoce li mu dignut spomenik ili ce nazvat neku skolu po njemu, ulicu, bulevar, most, nosac aviona i slicno...

Titu se dizalo 50 godina i sad ce morat cekat da opet dodje na red, a bojim se i da se kalup vec izlizao...

unde,davis...opet davis,tema nije o Titu,nego o Tudjmanu,ja sam ti dal odgovor o spomenicima pa si ga izokrenul...

drzat cu se i dalje one,da ne odgovaram tudumima na pitanja....badava ti hitro sve tito nikad nije nista skrivil u zivotu