jeste li primjetili da je ove godine dosta diktatora skončalo svoj ľivot? čak i oni ľivući joą stignu umrijeti iako je ostalo svega nekoliko dana do kraja godine. bogme, čudna je ovo bila godina. rekli bi nepovoljna za diktatore. moram priznati da sam oduvijek imao neku sklonost prema diktaturama i diktatorima. ima neąto ąto me privlači tim sistemima, neąto ąto je teąko opisati i ąto nema neke poveznice sa ideologijom već jednostavno sa moći kojom raspolaľu ti diktatori. moć koja je neograničena i s kojom se moľe promijeniti svijet, a ta promjena moľe biti na bolje i joą čeąće na gore. da nije bilo diktatora danas bi svijet izgledao posve drukčije, vjerojatno joą tmurnije i bez ove silne tehnologije oko nas. danas su ideoloąki diktatori vrsta na izumiranju, no zato korporacijski diktatori uzimaju maha. neznam ąto je gore, no jedno je sigurno, danas je teąko biti diktator.

slobodan miloąević, umro 11. oľujka 2006. ovaj čovjek zapravo nije diktator, prije bi se moglo reći da je autokrat. no to ne umanjuje činjenicu da je odgovoran za mnoga zla koja su učinjena na ovim prostorima. odgovoran je za stotine tisuća mrtvih i milijune prognanih i raseljenih osoba tokom ratova na području bivąe jugoslavije. na vlast je doąao zahvaljujući partijskoj podobnosti kao svojevrsni protege ivana stambolića, ąefa komunističke partije srbije, kojega je kasnije dao smijeniti a nagađa se i ubiti. miloąević ima neke izrazito diktatorske karakteristike kao ąto su da je bio izuzetan manipulator masama ali i mudra politička lisica. sva sreća da i lisice dolijaju pa je tako i on skončao u ćeliji scheveningenskog zatvora. no naľalost puno prekasno i neąto manje prerano. prekasno da bi se sprijećilo krvoproliće 90-ih a prerano da ga stigne zasluľena kazna (ako takva postoji).

augusto pinochet, umro 11. prosinca 2006. diktator u punom smislu riječi iako broj ľrtava koje mu pripisuju i nije toliko velik kao u miloąevićevom slučaju. priča se da je odgovoran za oko 3.000 ubojstava i mučenje oko 30.000 ljudi, uglavnom ljevičara i političkih protivnika. na vlast je doąao vojnim udarom ąto daje dojam pravog diktatora. ne samo da je izvrąio vojni udar, nego je to izvrąio upravo protiv salvadora allendea, čovjeka koji ga je postavio na poziciju glavnog zapovjednika čileanskih vojnih snaga i to svega nekoliko mjeseci nakon imenovanja. nakon niza godina pravnih natezanja ąto u čileu ąto u velikoj britaniji i ąpanjolskoj, pinochet je zaątićen drľavničkim imunitetom proľivio nekoliko godina u kućnom pritvoru ali ipak na slobodi. umro je prirodnom smrću od posljedica srčanog infarkta. iako se radi o diktatoru, mnogi čileanci ga i danas veličaju kao heroja koji je uveo političku i gospodarsku stabilnost u zemlji dok ga drugi optuľuju za zločine koji su se nedvojbeno dogodili. cijena stabilnosti je koja? jel se isplatilo zaključite sami.

saparmurat nijazov, umro 21. prosinca 2006. ovo je jedan od meni najdraľih diktatora. sudeći po ekscentričnosti nitko mu nije ravan a na stvorenom kultu ličnosti pozavidjeo bi mu i sam staljin glavom i brkovima. nijazov je sebe prozvao "vođom svih turkmena" odnosno "turkmenbaąi" a ujedno je i mjesec siječanj preimenovao sebi u čast dok je travanj nazvan po imenu njegove majke. mnogo toga se zove njegovim imenom, čitaju se samo njegove knjige i to gotovo isključivo u glavnom gradu aąhabadu iz razloga ąto su sve knjiľnice van glavnog grada zatvorene jer "seljaci ne čitaju knjige". ne samo to već su pozatvarane i bolnice izvan glavnog grada jer "zaąto bi se ąkolovani lječnici gubili na selu kad mogu raditi u glavnom gradu". turkmenistan, a posebno glavni grad aąhabad je prepun pozlaćenih spomenika s nijazovim likom a najzanimljiviji je zasigurno onaj koji se konstantno okreće tako da nijazov lik stalno gleda prema suncu. izgrađena je ledena palača usred pustinje i nebrojeno puno spomenika i građevina njemu u čast a od svih bisera najdraľi mi je da je izgrađena umjetna rijeka kroz aąhabad iz razloga ąto svi značajni svjetski gradovi počivaju na rijekama pa zaąto ne bi i aąhabad. ima tu joą mnogo bisera no za to bi trebala cijela jedna knjiga. ąto se tiće ľrtava za koje mu pripisuju odgovornost, brojka se kreće od par stotina do par tisuća. uspon na vlast mu je sličan miloąevićevom, od običnog partijskog duľnosnika do predsjednika komunističke partije s time da mu je parlament dodijelio i titulu doľivotnog predsjednika turkmenistana. baą me zanima kojim će putem krenuti turkmenistan s obzirom da nijazov nije imenovao nasljednika te hoće li tamo izbiti neka nova "narančasta revolucija".

fidel castro, joą nije umro ali vjerojatno mu se bliľi kraj. američka obavjeątajna agencija cia je pred par tjedana dala izjavu da se očekuje castrova smrt do kraja godine. s druge strane, kubanski duľnosnici tvrde da se el presidente uspjeąno oporavlja i čeka se trenutak da se obrati javnosti. od početnog nacionaliste i antiimperijaliste, castro je nakon vremena provedenog u zatvoru i egzilu postao gorljivi marksist i komunist. to je osobito doąlo do izraľaja nakon kubanske revolucije s kojim je svrgnut fulgencio batista a castro postao novi kubanski vođa i predsjednik. niti desetljeća američkih sankcija pa niti invazija kubanskih izbjeglica pod američkim patronatom (zaljev svinja) nisu uspjeli zbaciti castra s vlasti. el presidente je izgradio kult ličnosti ali je upitno koliko je taj kult snaľan jer mnogi kubanci javno govore da oboľavaju fidela dok istovremeno planiraju odlazak s kube zbog izuzetno loąeg ekonomskog stanja. unatoč tome, castrova kuba ima jedan od najboljih socijalnih i zdravstvenih programa, no opet plaće su izjednačene pa tako vrhunski neurokirurg ima istu plaću kao i prodavač sladoleda na ulici. primjenjena je socijalistička ideja ali je rezultat vrlo upitan. od kako je fidel castro u bolnici, svoje predsjedničke ovlasti je prenio na svoga brata raula koji obnaąa funciju podpredsjednika drľave. castru se pripisuju na desetke tisuća mrtvih i stotine tisuća prognanih osoba, no to je osoba koja je uz che guevaru vodila lijevu revoluciju u vrijeme izrazito jakog američkog imperijalizma i desetljećima prije pojave huga chaveza i eve moralesa. moľda oni jesu njegovi nasljednici u predvođenju lijeve revolucije no teąko da će itko moći zamjeniti el presidentea. ajde fidele, je**mumiąa, nek ti je sa srećom pa poľivio ti i poslije nove godine.

saddam hussein, joą je ľiv ali izgleda da neće dugo. prekjučer je vrhovni sud iraka potvrdio smrtnu presudu i naredio da se kazna izvrąi u narednih mjesec dana, no iz neimenovanih izvora bliskih iračkoj vladi procurila je informacija da će saddam biti pogubljen vjeąanjem najkasnije do subote navečer (dakle sutra) i da će se cijeli događaj snimati. valjda da ostane zabiljeľeno za pokoljenja koja dolaze. ovo je stvarno beskrupulozni diktator koji je odgovoran za smrt na stotine tisuća ljudi ąto kroz ratove ąto kroz odmazdu i odstrel političkih protivnika. na vlast je pokuąao doći vojnim udarom ali prvi puta neuspjeąno. zbog toga je proveo neko vrijeme u zatvoru nakon čega odlazi u emigraciju te čeka povoljni trenutak za povratak u irak i sudjelovanje u novom vojnom udaru koji ovaj put zavrąava uspjeąno. nakon toga mu je vojna a kasnije i drľavnička karijera u stalnom usponu. za vrijeme hladnog rata koketirao je i sa rusijom i sa amerikom koji su mu velikoduąno slali pomoć uglavnom u naoruľanju tako da je irak pred kraj 80-ih godina bio svrstavan u 5 najjačih vojnih sila svijeta. dok je ratovao protiv irana u kojemu su vlast obnaąali islamski revolucionari, uvijek mu je bilo progledano kroz prste pa tako nitko nije stavljao njegovu vlast pod upitnik. no krucijalnu greąku saddam je napravio invazijom na kuvajt kojega je proglasio odmetnutom iračkom provincijom. slijedi prvi zaljevski rat a nakon američke histerije globalnim terorizom slijedi i drugi zaljevski rat nakon kojega amerikanci svrgavaju saddama. saddam se mjesecima skrivao po tajnim skloniątima no amerikanci ga hvataju pred kraj 2003. godine te mu započinje suđenje za ratne zločine. čak i za iste one zločine koji su počinjeni za vrijeme dok je saddam bio američki saveznik u regiji. suąta je realnost da stanje u iraku nikada nije bilo gore i da danas dnevno umire viąe ljudi nego za vrijeme sadamovog reľima. ne samo to nego je i terorizam jači nego ikada tako da je američko opravdanje (terorizam i oruľje za masovno uniątenje) neopravdano. osobno smatram da je saddam trebao ostati na vlasti a iračku opoziciju poticati na promjene. time bi se izbjegle ovakve masovne ľrtve i pojava terorizma, no zna se tko je svjetski policajac i tko donosi odluke. moľda baą u trenutku dok piąem ovaj tekst iračko sudstvo izvrąava smrtnu kaznu nad saddamom. vidjet ćemo do sutra uvečer.

ovo blagansko vrijeme kao da je idealno za smrt raznih diktatora i drľavnika. tako je 25. prosinca 1989 godine strijeljan rumunjski diktator nicolae ceausescue i njegova supruga elena. radi se o paru koji je desetljećima vladao čvrstom rukom te koji je poznat po ekscentričnosti i rastroąnosti. dok je narod gladovao, u srediątu bukureąta se gradila najveća predsjednička palača i parlament na svijetu. smrtnu kaznu braćnom paru ceausescue dodijelio je prijeki sud sastavljen praktički preko noći bez ikakve pravne pozadine, no ipak odluka je donijeta munjevito a presuda je izvrąena joą munjevitije. pred strijeljanje, nicolae je pjevao internacionalu a elena je sve poslala "k vragu".

sjećate se ovog čovjeka? franjo tuđman, umro 10. prosinca 1999 godine. ąto li će povijest pisati o ovom čovjeku? ok, definitivno nije diktator ali se moľe reći da je autokrat. s drľavničke strane biti će zapamćen kao prvi predsjednik moderne hrvatske koji je pobjedio na prvim demokratskim izborima i vodio drľavu kroz rat. no njegove političke odluke u vezi (ne)dokazane podjele bosne te stopiranje razvoja demokratskog i građanskog druątva će mu zasigurno staviti negativnu konotaciju. moľda se varam ali čini mi se da je tuđmanu po opisu najbliľi augusto pinochet. oba su imala dobru i loąu stranu, no prevladala je loąa strana pa su stoga zapamćeni u negativnom smislu. sigurno je da će hrvati na tuđmana gledati ili sa ątovanjem ili sa distancom dok će primjerice boąnjaci ili srbi na njega gledati uglavnom sa negodovanjem. no kako je na ovim prostorima sve lokalpatriotski orjentirano, teąko je očekivati jednoglasni stav o bilo kojoj osobi sa ovih prostora. čak i o osobama koje imaju gotovo isključivo pozitivnu sliku poput ive andrića, nikole tesle, miroslava krleľe itd.

eto, malo podugačak post, trebao sam to ukraće ali svidjela mi se tematika pa sam si dao oduąka. ima mnogo zanimljivih priča o gore navedenim diktatorima/autokratima ali i o drugim povjesnim osobama kao ąto su idi amin, pol pot, enver hoxha te svima znani adolf hitler i josif staljin. ne, nisam zaboravio, na kraju tu je i josip broz tito.