Sportnet forum

Dobrodošli na najbolji hrvatski sportski forum!

Pravila korištenja

Hercegovina

123
...
676869
...
838485
dr.Damir
dr.Damir
Većinski vlasnik Foruma
Pristupio: 12.06.2006.
Poruka: 20.128
04. svibnja 2009. u 21:58
Nije. Soko je otišao ku**c nakon rata, Aluminij je i dalje najjača firma u državi.
sve prolazi sve se mijenja, idu dani idu godine, samo Zrinjski ostaje ponos moje Hercegovine
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 06.11.2008.
Poruka: 1.025
08. svibnja 2009. u 16:02

Evo jednog generala za kojeg malo tko zna danas, a vladao je ovim prostorima zauzevsi cak i Lovcen (Sarkotic barun od Lovcena): http://de.wikipedia.org/wiki/Stephan_Sarkoti%C4%87_von_Lov%C4%87en

Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 04.05.2006.
Poruka: 13.358
08. svibnja 2009. u 16:13
jedna pjesma se uvijek vrti kada se družiš sa hercegovcima

kamen,krš i maslina...(nastavite) Big smile
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 06.11.2008.
Poruka: 1.025
08. svibnja 2009. u 16:28
ma to je "dalmatinska sevdalinka" nije to èrcegovacka pjesma. .................-ganga i hercegovacki becarac se vrti kad se druzis s èrcegovcima, a igra se lidjo i trojanac.
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 11.03.2007.
Poruka: 1.456
08. svibnja 2009. u 16:29
Vozio sam se od Broda preko Sarajeva do Mostara i Međugorja.

Ljepa prireda, pogotovo južnije od Sarajeva. Ali ima smeča svugdje za po.piz.dit. Dok je uz Neretvu još donekle na nekim djelovima čisto, uz rijeku Bosnu je užas.

Sedi na obali Bosne ribolovac i gde god pogledaš, na obali smeče. I da je barem čovek odbacao smeče gde je lovio ribu, ne on je stavio stolicu na smeče i bacao udicu.Shocked

Istina je da kod nas nismo ko Skandinavci, ali mogu reči, da je SLO 100 godina unapred po pitanju ekologije.

Zar se u Bosni svu smeče baca u rjeku?

I nekoliko tjedana unatrag smo pričali u Međugorju i bilo je rečeno, da ga trebaš doživiti. Doživio sam ga kao miran kraj, liči na to, da bi trebalo biti neke mistike, ali mislim, da je to od toga, jer tamo svi šute i mole se za sprečavanje raznih problema. A kad vidiš sve one suvenir shope, onda prestaje svaka mistika.
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 04.05.2006.
Poruka: 13.358
08. svibnja 2009. u 16:33
Zlatorog je napisao/la:

1.)Istina je da kod nas nismo ko Skandinavci, ali mogu reči, da je SLO 100 godina unapred po pitanju ekologije.


2.)I nekoliko tjedana unatrag smo pričali u Međugorju i bilo je rečeno, da ga trebaš doživiti. Doživio sam ga kao miran kraj, liči na to, da bi trebalo biti neke mistike, ali mislim, da je to od toga, jer tamo svi šute i mole se za sprečavanje raznih problema. A kad vidiš sve one suvenir shope, onda prestaje svaka mistika.
Vidi cijeli citat


1.) da,to sam primjetio kada sam prolazio kroz sloveniju da ste uredni i ekološki osvješteni (šta je je,mora se priznat) Thumbs Up

2.) kod mene isto,prestala mi sva mistika kada sam vidio shopove.

riki_mo
riki_mo
Većinski vlasnik Foruma
Pristupio: 06.08.2006.
Poruka: 36.861
08. svibnja 2009. u 17:00
Jale3 je napisao/la:
Refresh, da upitam i Hib-ovce sta mai? :-)
 
Jel' Soko i Aluminij isti k a drugo pakovanje?
Vidi cijeli citat


Soko i Alumijij su dvije potpuno različite priče.

Soko je bio najveće firma u Hercegovini, radio je mnogo toga od klima uređaja i vitrina do alata, kardana, građevine, konstrukcija, ali je njegov najveći dio oko kojeg se sve vrtilo bila Vazduhoplovna industrija Soko Mostar, koja je opet imala u manjoj mjeri civilni, a u ogromnom djelu vojni dio. Baš je ovaj vojni dio bio najmanje 70% cijelog Sokola. Više od 7.000 radnika, tradicija od 1950., glavna fabrika vojnih letjelica u SFRJ.

Otac mi je tamo radio 29. godina na mjestu glavnog majstora, pa sam emocionalno preko njega vezan za sve to.

više posuđujem sa jednog drugog foruma:
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Soko poleće u visine
Kada je 1956. od Ikarusa preuzeo prototipsku dokumentaciju za proizvodnju trenažnog aviona metalne konstrukcije 522 koji su konstruisali inženjeri Šoštarić , Marjanović i Ćurić , Soko je stupio na put samostalne proizvodnje kompletnih letilica . U to vreme iz Zemuna je u Mostar prešao i deo vazduhoplovnih stručnjaka i iskusnih radnika , koji su pomogli da se uhoda proizvodna linija 522 , sa koje je do kraja 1961. sišlo 110 ovih aviona , koji su u školskim jedinicama RV i PVO zamenili dotrajale 213 .


522

Sledeći značajan korak Sokola je poveren generalni remont lovaca-bombardera F-84 G tanderdžet po principu I.R.A.N. To je predstavljalo priliku da se njegovi stručnjaci upoznaju sa strukturom i opremom ovih složenih aviona i proizvodnjom pojedinih rezervnih delova .
Isto tako kada je 1959. od firme Vesland kupljena licenca za srednji helikopter Sikorski S-55 , Soko je postao nosilac njegove proizvodnje što je omogućilo osvajanje niza tehnoloških postupaka . Preduzeću 21.maj poverena je izrada reduktora sa transmisijom za ove helikoptere koji su u manjoj seriji izrađivani do 1966.

Presudan trenutak u razvoju jugoslovenske vazduhoplovne industrije i Sokola dogodio se 1957. kada je doneta odluka da se u zemlji konstruiše i proizvodi mlazni školsko borbeni avion sa motorom od preko 1000 kg potiska . Ovome su prethodila dva konkursa za projektovanje aviona iste namene ali sa motorima manje snage , koji su pokazali da se sa malim skoro privatnim konstruktorskim grupama na može ostvariti ovako složen i obiman zadatak . Zato je krajem 1956. i tokom 1957. došlo do preusmeravanja delatnosti Vazduhoplovno tehničkog instituta u Žarkovu , koji je dobio zadatak da formira odeljenje za projektovanje vazduhoplovnih konstrukcija .
Prbi zadatak ovog odeljenja bila je izrada projekta aviona Galeb . Rad je započeo krajem 1957. a avgusta 1959. Sokolu je predata dokumentacija za izradu prvog prototipa . Decembra iste godine i crtež drugog prototipa koji je predstavljao naoružanu varijantu Galeba . Prototip je završen juna 1961. a 3.jula 1961. probni let izvršio je u Opitnom centru u Batajnici kapetan Ljubomir Zekavica .
Neophodne modifikacije i ispitivanja trajali su do 1963. kada je kod Sokola naručena prva serija Galebova G-2A , čija je isporuka otpočela 1965. a uvođenje u jedinice početkom 1966. Do kraja 1970. Ratnom vazduhoplovstvu isporučeno je 90 Galebova , a kasnije je naručeno i isporučeno još nekoliko serija . Zahvaljujući izvozu , proizvodnja Galeba održala se u Sokolu do 1985.


Proizvodnja Gazele
Pošto se helikopter krajem šesdesetih godina konačno afirmisao kao nezamenljivo borbeno sredstvo, Jugoslavija je od francuske firme Aerospasijal kupila licencu za proizvodnju helikoptera SA-341 Gazela.
Ovaj tada najsavremeniji helikopter imao je gasni turbinski motor turbomeka astrazu III od 590 KS. Pored dva pilota mogao je da ponese i tri putnika i leti brzinom od 264 km/h i penje 8,5 metara u sekundi.
Početkom sedamdesetih godina Sokolu je poverena proizvodnja ovog helikoptera, koji je zbog toga osvojio primenu laminata, hemijsko frezovanje, izradu metalnih i lepljivih "sendvič" konstrukcija i niz drugih tehnoloških postupaka koji su primenjivani u izradi Gazela. Preduzeće 21. maj i VZ Moma Stanojlović iz Batajnice, osvojili su takođe proizvodnju motora astrazu III i reduktora sa transnisijom, a ostale Jugoslovenske fabrike izradu dela opreme i instrumenata, tako da je Gazela znatnim delom domaći proizvod.
Prvih 21 primerak je nabavljeno između 1973. i 1976. godine od Francuza, a isporuka SA-341 otpočela je polovinom 1978. i to u tri varijante: kao laki helikopter za izviđanje, održavanje veze i školovanje, kao izviđač za korekciju artiljerijske vatre i borbena verzija koja je dobila ime GAMA, koju su jugoslovenski stručnjaci opremili za borbu sa tenkovima i drugim helikopterima, naoružavši je sa četiri žicom vođena projektila Maljutka i dve samonavođene rakete Strela 2M.
Zavidan kvalitet koji je postignut u proizvodnji Gazele potvrđen je isporukom skoro kompletne strukture helikoptera firmi Aerospasial koja ih uključuje u svoj proizvodni lanac, a kasnije na bazi kooperanata isporučen je ovoj firmi i izvestan broj kompletnih helikoptera.
Оd 1986. dо 1991. godine izrađivane su Gazele SА-342 sа snažnijim motorom astrazu XIVH od 858 KS.



----------- Dopuna: 15 Jan 2008 21:23 ---------



----------- Dopuna: 18 Jan 2008 23:23 ---------

Pregled proizvodnje od 1940 :







Čitajte http://generalposlijebitke.blogspot.com/BŽV!
riki_mo
riki_mo
Većinski vlasnik Foruma
Pristupio: 06.08.2006.
Poruka: 36.861
08. svibnja 2009. u 17:02
Scan fabričkog kataloga ex-Vazduhoplone Industrije "SOKO"

G-3 Galeb - Jet Trainer
SOKO - Vazduhoplovna Industrija Mostar




PDF format 40 str.
engleski tekst
veličina - 2.5 Mb.


Kod:
http://www.zshare.net/download/68495739a966bf/


----------- Dopuna: 09 Feb 2008 13:12 ---------

SDPR - promotivni sajamski katalog

Orao SDPR - Jugoslavija



JPG format 21 str.
Engleski tekst
Veličina - 9.8 MB


Kod:
http://rapidshare.com/files/79675293/Orao.rar

ili
Kod:
http://www.zshare.net/download/5980177f7c1ffe/
Čitajte http://generalposlijebitke.blogspot.com/BŽV!
riki_mo
riki_mo
Većinski vlasnik Foruma
Pristupio: 06.08.2006.
Poruka: 36.861
08. svibnja 2009. u 17:09

Alumiji je pak fabrika alumija kako joj samo ime govori. Prije rata u svom sastavu imala je i fabriku glinice, a sada pomenuti polufabrikat uvozi iz Ukrajine, Obele Slonovače i sl. Za razliku od Sokola kojeg više nema, a kojeg je prije svega prvo rastavila i u pravcu istoka prevukla JNA na odlasku, kasnije ga ragrabili domaći tajkuni, prvenstveno zgrade i prostore, pa je sada više sajamski prostor (ima mnogo velikih hala i paviljona, upravnih zgrada), Al je poslije rata izrastao u najaču bh firmu, najvećeg izvoznika i sl.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nakon Drugog svjetskog rata 1945. godine organizira se posebno poduzeće za istraživanje, eksploataciju i transport boksita pod imenom Boksitni rudnici Mostar u kome se rade prve studije izgradnje aluminijskog kombinata u Bosni i Hercegovini. Poduzeće Boksitni rudnici Mostar pripojeno je 1969. godine tvrtci Energoinvest Sarajevo kojoj Vlada Bosne i Hercegovine povjerava koncesiju za razvoj aluminijske industrije. Na osnovu suradnje Energoinvesta i francuske tvrtke Pechiney 1975. godine počinje redovita proizvodnja u novoj tvornici glinice.
Aluminij Mostar i različiti modeli organizacije
Integracijom tvornice glinice i Rudnika boksita 1977. godine formirano je novo poduzeće pod nazivom Aluminij Mostar u koje, nakon puštanja u redovitu proizvodnju, 1981. godine ulazi i tvornica aluminija.

U razdoblju od 1981. do 1990. godine, slijedom političkih odluka tog vremena, Aluminij Mostar je radio po različitim organizacijskim modelima. S tim u svezi mijenjao je i svoj naziv, najprije povezivanjem u RO "ENERGOINVEST ALUMINIJ", a kasnije 1985. godine poduzeće je dobilo naziv: OOUR "TVORNICA ALUMINIJA" Mostar. Ukidanjem OOUR-a 1989. godine poduzeće je dobilo novi naziv :

PREDUZEĆE "ALUMINIJ" Mostar. Nakon što je 1990. godine poduzeće bilo razduženo od "ENERGOINVESTA", dobiva novo ime DP "ALUMINIJ" Mostar.

Aluminij d.d., Mostar, Bosna i Hercegovina
Panoramski pogled na tvornicu Aluminij
Aluminij postaje cjelovita tvornica

Građena je u suradnji s uglednom francuskom tvrtkom Aluminij Pechiney i u biti predstavlja tehnološki zaokružen kompleks za proizvodnju aluminija. Točnije, obuhvaćala je proizvodnju sirovih, pečenih i zalivenih anoda, te elektrolizu s cjelokupnom infrastrukturom i električnom stanicom, kao i ljevaonicu, tretman otpadnih plinova i prateće objekte tehničkog i općeg karaktera. Projektirani i instalirani kapacitet tvornice u početku je iznosio 92.000 tona na godinu primarnog aluminija i aluminijskih legura u formi ingota, T-ingota, blokova, trupaca i žice.

Aluminij tijekom rata od 1992. do 1995. godine

Ratna razaranja u BiH nažalost nisu zaobišla ni Aluminij. Agresor je porušio vitalne objekte tvornice koja je pretrpjela ogromna razaranja. Proces elektrolize, u doslovnom smislu riječi, spašavan je u razdoblju od 9. do 23. travnja 1992. godine. Toga presudnog dana 23. travnja u 07.00 sati tvornica je izravno granatirana i to izravno u dio u kojem je smještena stanica za električnu energiju te je i došlo do nasilnog prekida električne energije i napajanja ćelija. Nakon razaranja, ratna šteta na tvornici je procijenjena na više od 130 milijuna eura.

Aluminij d.d., Mostar, Bosna i Hercegovina
Srušeni vodotoranj
Aluminij d.d., Mostar, Bosna i Hercegovina
U potpunosti uništena elektroliza
Aluminij d.d., Mostar, Bosna i Hercegovina
Srušena glinica
Aluminij d.d., Mostar, Bosna i Hercegovina
Razrušeno visokonaponsko postrojenje
Ponovno pokretanje Aluminija 1997. godine
Aluminij d.d., Mostar, Bosna i Hercegovina

Zahvaljujući inicijalnim sredstvima Republike Hrvatske preko Tvornice lakih metala iz Šibenika, povijesnog nadnevka 15. ožujka 1997. godine, puštena je u rad tvornica anoda.

Aluminij d.d., Mostar, Bosna i Hercegovina
Obnovljena tvornica anoda
14. kolovoza 1997. godine ponovno upaljene peći za elektrolizu
Aluminij d.d., Mostar, Bosna i Hercegovina
Peći za elektrolizu

Nesebičnim zalaganjem djelatnika i rukovodstva tvornice, 14. kolovoza 1997. godine, nakon više od pet godina prestanka s radom, ponovo je u pogonu prva elektrolitička ćelija.

Tijekom rujna i listopada 1997. godine u pogon je puštena jedna četvrtina (64 elektrolitičke ćelije) od ukupnog kapaciteta elektrolize. Do kraja svibnja 1998. godine u pogon je puštena polovica ćelija, a puni kapacitet sa svih 256 elektrolitičkih ćelija bio je u pogonu u studenom 1999. godine. Modernizacija Aluminija d.d. Mostar iznosila je 150 milijuna konvertibilnih maraka.

http://www.aluminij.ba/Onama-Povijest_Aluminija.htm

[uredio riki_mo - 08. svibnja 2009. u 17:10]
Čitajte http://generalposlijebitke.blogspot.com/BŽV!
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 06.11.2008.
Poruka: 1.025
08. svibnja 2009. u 17:26

U Hercegovini je nemoguce da zazivi visoka tehnologija prije nego se Hercegovina ne prikljuci europskom regionalizmu, kao sto je to Istra uradila. Regionalizam je buducnost ne samo Hercegovine, nego i Dalmacije i Istre, Slavonije i Like.

123
...
676869
...
838485