Srbija

Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 20.02.2006.
Poruka: 35.530
16. ožujka 2009. u 03:40
koce spustit srbe na zemlju ako tajson izgubi...
miha1
miha1
Dokazano ovisan
Pristupio: 12.11.2004.
Poruka: 17.482
16. ožujka 2009. u 11:45
Rumunji i Francuzi u kvalifikacijama.Big%20smile
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 06.08.2004.
Poruka: 34.719
16. ožujka 2009. u 15:18
Tajson čim dođe na Bajakovo, već je u nokdaunu.  
Kauboj
Kauboj
Većinski vlasnik Foruma
Pristupio: 30.12.2003.
Poruka: 22.210
16. ožujka 2009. u 15:56
Umjesto pojasa bolje da ovom naprave oklop za uši.
I am going to space, and when I come back I have to pick up poodle crap.
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 17.08.2004.
Poruka: 55.231
16. ožujka 2009. u 16:06
izgleda da mihailo tajson ima nekih dugova pa onda mora boksat da bi ih otplatio...
 
ima da se usere u gace ako bude arena puna (u sto sumnjam jer su karte za ovakve susrete poprilicno paprene jer organizatori gledaju kako bi stukli sto vise para).
Konfuzije
Konfuzije
Većinski vlasnik Foruma
Pristupio: 20.11.2004.
Poruka: 24.344
16. ožujka 2009. u 16:38
Ne znam što su se Srbi uzbudili, pa ne dolazi Mike Tyson nego neki Majk Smile
227398
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 11.04.2006.
Poruka: 9.880
16. ožujka 2009. u 18:12
Kauboj je napisao/la:
Umjesto pojasa bolje da ovom naprave oklop za uši.
Vidi cijeli citat

Big%20smile
Clap
Kauboj
Kauboj
Većinski vlasnik Foruma
Pristupio: 30.12.2003.
Poruka: 22.210
16. ožujka 2009. u 20:26
Nego, Binghamton, sveučilište na kojem je studirao - jel Kovačević? - onaj koji je pobjegao u Srbiju nakon tuče u bircu, izborilo se za nastup u play offu college košarke.  Prvo kolo odma na - Duke... ima tema March Madness na košarci, tamo ima više detalja.
I am going to space, and when I come back I have to pick up poodle crap.
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 31.01.2009.
Poruka: 818
17. ožujka 2009. u 16:36
Krajišniku smanjena kazna na 20 godina
Utorak, 17. mart 2009. 14:43  


Žalbeno veće Haškog tribunala je pravosnažno osudilo bivšeg predsednika Skupštine Republike Srpske Momčila Krajišnika na 20 godina zatvora zbog zločina nad Muslimanima i Hrvatima u BiH 1992. godine.

Veće je time prenačilo prvostepenu presudu, izrečenu u septembru 2006. godine, kojom je Krajišnik (63) bio osuđen na 27 godina zatvora, oslobodivši ga krivice, kako je rekao sudija Fausto Pokar, "za većinu zločina" za koje je bio osuđen.

Potvrđujući da je Krajišnik bio učesnik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bila deportacija i prisilno premeštanje Muslimana i Hrvata sa teritorija BiH koje je rukovodstvo Srba smatralo svojim, žalbeno veće je, međutim, ocenilo da Krajišnik nije kriv za druge zločine proizašle iz sprovođenja tog poduhvata - istrebljenje i ubistva u okviru progona nesrba.

Žalbeno veće je - delimično usvojivši žalbu "prijatelja suda" (amicus curiae) Kolina Nikolsa, koji je delovao u korist Krajišnika, i odbrane - poništilo deo prvostepene presude u kojem je Krajišnik, u dve tačke, bio osuđen za istrebljenje i ubistva počinjena u okviru progona Muslimana i Hrvata.

Krajišnik je oslobođen krivice i po delovima navoda još tri tačke optužnice po kojima je bio osuđen prvostepenom presudom.

Ovom presudom Krajišnik je pravosnažno osuđen samo za deportaciju i prisilno premeštanje, u cilju progona nesrba u BiH, kao zlodela direktno proizašlih iz cilja udruženog zločinačkog poduhvata.

Po pravosnažnoj presudi, prvostepeno veće u mnogim slučajevima nije uspostavilo vezu između direktnih vinovnika deportacija, prisilnog premeštanja u okviru progona, i učesnika u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Saopštavajući presudu, predsedavajući sudija Fausto Pokar osvrnuo se i na pravo optuženog na novo suđenje u slučajevima kada je pravosnažnom presudom njegova krivična odgovornosto znatno smanjena. Veće je, međutim, po rečima sudije Pokara, odlučilo da ponovljeno suđenje ne bi, "u ovim okolnostima", bilo "u interesu pravde".

"Žalbeno veće primećuje da je poništena presuda za većinu zločina za koje je Krajišnik bio proglašen krivim. Nasuprot tome, potvrđena je presuda u delu kojim je on osuđen za deportacije, prisilno premeštanje i progon, a težina tih zločina zahteva oštru i proporcionalnu kaznu", rekao je sudija Pokar.

Žalba Tužilaštva koje je tražilo doživotnu kaznu za Krajišnika, te žalbe odbrane i "prijatelja suda" - da Krajišnik nije imao pravično suđenje, odbijene su u potpunosti.

Prvostepenom presudom Krajišnik je bio proglašen krivim za zločine protiv čovečnosti nad nesrbima u BiH - progon, istrebljenje, ubistva, deportacije i prisilno premeštanje - a oslobođen optužbi za genocid i saučesništvo u genocidu.

Krajišnika su 3. aprila 2000. godine na Palama uhapsile međunarodne snage (Sfor), a vreme koje je od tada proveo u pritvoru u Sheveningenu biće mu uračunato u kaznu.

U prvom pojavljivanju pred sudijom Tribunala, 7. aprila 2000. godine, Krajišnik je izjavio da nije kriv.

Suđenje Krajišniku počelo je 3. februara 2004. godine, a završne reči odbrane i optužbe održane su krajem avgusta 2006. godine.

Prvostepena presuda Krajišniku je izrečena 27. septembra 2006. godine.

(Beta)
[uredio Stefan NS - 17. ožujka 2009. u 16:36]
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 11.04.2006.
Poruka: 9.880
17. ožujka 2009. u 16:59

Pet godina od nasilja na Kosovu

17. mart 2009. | 00:34 -> 14:10 | Izvor: B92, Beta, Tanjug
Beograd -- U Sabornoj ckrvi u Beogradu danas je održan pomen žrtvama albanskih ekstremista u napadima na Srbe na Kosovu 17. marta 2004. godine.

Posledice%20nasilja%20albanskih%20ekstremista%20na%20Kosovu%202004.%20%28Beta,%20arhiv%29
Posledice nasilja albanskih ekstremista na Kosovu 2004. (Beta, arhiv)
I predstavnici vlasti i opozicije u Beogradu poručili su Srbima na Kosovu da uprkos pritiscima kojima su izloženi treba da ostanu na svojim ognjištima. Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović poručio je Srbima na Kosovu da ostanu na ognjištima uprkos pritiscima Albanaca, navodeći da će im država Srbija pomoći u rešavanju problema sa kojima se suočavaju.

"Svedoci smo da Srbi (na Kosovu) nemaju vodu, slobodu kretanja, pravnu zaštitu, da im se isključuje struja i da bukvalno žive u strahu i neizvesnosti šta će biti sutra", rekao je Bogdanović novinarima posle pomena u Sabornoj crkvi.

On je rekao da su događaji 17. marta 2004. "bili etničko čišćenje Srba sa prostora Kosova i Metohije", kao i da je reč o "organizovanom pogromu koji je međunarodna zajednica u tom trenutku mirno posmatrala".

"Apelujemo na međunarodnu zajednicu, pre svega na UNMIK i Euleks, da učine dodatne napore da svi počinioci zlodela 17. marta 2004. godine budu kažnjeni", rekao je Bogdanović.

Funkcioner Demokratske stranke Srbije Slobodan Samardžić rekao je novinarima da je njegova poruka Srbima da ostanu na ognjištima.

"Srbi (na Kosovu i Metohiji) žive u najgorim mogućim uslovima, ali moraju opstati", rekao je Samardžić i naveo da im u tome mora pomoći država Srbija.

Samardžić je upozorio da država ne sme da bude pasivna prema problemima Srba na Kosovu, navodeći da bi to mogao da bude "poslednji udarac tom narodu".

Pomenu žrtvama martovskog nasilja na Kosovu i Metohiji u Sabornoj crkvi u Beogradu prisustvovali su predsednik Srbije Boris Tadić i predsednik DSS-a Vojislav Koštunica, a pomen je služio vladika Amfilohije.


Podsećanje na 17. mart 2004.

Na današnji dan pre pet godina dogodio se najveći napad na Srbe na Kosovu od uspostavljanja međunarodne administracije.

Napadi na srpske enklave i masovno uništavanje njihove imovine iznenadili su međunarodne snage, čija je reakcija bila zakasnela.

Tokom dvodnevnog nasilja 19 ljudi je poginulo, od kojih osmoro Srba.

Poginulo je i 11 Albanaca, uglavnom u sukobu sa policijom i međunarodnim vojnim snagama.

Za to je u prekršajnim i krivičnim postupcima kažnjeno 266 osoba. Prema podacima Kosovske policijske službe, oko 900 ljudi je ranjeno, proterano je više od 4.000 Srba, uništeno 900 kuća i 35 crkava i manastira, među kojima i spomenici kulture od neprocenjive vrednosti iz XIV i XVI veka.

Među povređenim bila su 63 pripadnika Kfora i 123 pripadnika međunarodne i kosovske policije. Za dva dana marta 2004. godine dogodilo se 400 incidenata, podmetnuto je 629 požara i bačeno 12 granata.

Za nasilje su, prema podacima policije, podnete 1.383 prekršajne prijave, 284 osobe su uhapšene i predate sudijama za prekršaje. Istraga o događajima od pre pet godina i dalje je otvorena.

Povod za nasilje bilo je pisanje albanskih medija da su lokalni Srbi krivi za ubistvo trojice albanskih dečaka koji su se udavili u Ibru. Kasnija istraga UNMIK-a pokazala je da su ti navodi bili lažni.

Zatim su, nakon napada na srpske enklave, organizovani protesti u Srbiji, koji su prerasli u nasilje. U Beogradu i Nišu zapaljene su džamije, a u Novom Sadu demolirana stakla sedišta Islamske zajednice.

U mnogim crkvama i manastirima na Kosovu jutros je služen parastos u znak sećanja na žrtve etničkog nasilja na Kosovu pre pet godina.

Predsednik i premijer Srbije Boris Tadić i Mirko Cvetković podsetili su da krivci za organizovano nasilje nad kosovskim Srbima 17. marta 2004. godine nisu kažnjeni ni posle pet godina.

Tadić, koji je u Sabornoj crkvu u Beogradu prisustvovao pomenu nastradalima, pozvao je predstavnike UNMIK-a i Euleksa da obezbede da pravda bude dostupna svakom stanovniku Kosova, dok premijer od Euleksa očekuje da obezbedi uslove za povratak više od 200.000 raseljenih i pomogne im u obnovi porušenih domova.
  • Najnovije
  • Najčitanije