Krajišniku smanjena kazna na 20 godina
|
Utorak, 17. mart 2009. 14:43 |
|
Žalbeno veće Haškog tribunala je pravosnažno osudilo bivšeg predsednika
Skupštine Republike Srpske Momčila Krajišnika na 20 godina zatvora zbog
zločina nad Muslimanima i Hrvatima u BiH 1992. godine.
Veće je time prenačilo prvostepenu presudu, izrečenu u septembru 2006.
godine, kojom je Krajišnik (63) bio osuđen na 27 godina zatvora,
oslobodivši ga krivice, kako je rekao sudija Fausto Pokar, "za većinu
zločina" za koje je bio osuđen.
Potvrđujući da je Krajišnik bio učesnik u zajedničkom zločinačkom
poduhvatu čiji je cilj bila deportacija i prisilno premeštanje
Muslimana i Hrvata sa teritorija BiH koje je rukovodstvo Srba smatralo
svojim, žalbeno veće je, međutim, ocenilo da Krajišnik nije kriv za
druge zločine proizašle iz sprovođenja tog poduhvata - istrebljenje i
ubistva u okviru progona nesrba.
Žalbeno veće je - delimično usvojivši žalbu "prijatelja suda" (amicus
curiae) Kolina Nikolsa, koji je delovao u korist Krajišnika, i odbrane
- poništilo deo prvostepene presude u kojem je Krajišnik, u dve tačke,
bio osuđen za istrebljenje i ubistva počinjena u okviru progona
Muslimana i Hrvata.
Krajišnik je oslobođen krivice i po delovima navoda još tri tačke optužnice po kojima je bio osuđen prvostepenom presudom.
Ovom presudom Krajišnik je pravosnažno osuđen samo za deportaciju i
prisilno premeštanje, u cilju progona nesrba u BiH, kao zlodela
direktno proizašlih iz cilja udruženog zločinačkog poduhvata.
Po pravosnažnoj presudi, prvostepeno veće u mnogim slučajevima nije
uspostavilo vezu između direktnih vinovnika deportacija, prisilnog
premeštanja u okviru progona, i učesnika u udruženom zločinačkom
poduhvatu.
Saopštavajući presudu, predsedavajući sudija Fausto Pokar osvrnuo se i
na pravo optuženog na novo suđenje u slučajevima kada je pravosnažnom
presudom njegova krivična odgovornosto znatno smanjena. Veće je,
međutim, po rečima sudije Pokara, odlučilo da ponovljeno suđenje ne bi,
"u ovim okolnostima", bilo "u interesu pravde".
"Žalbeno veće primećuje da je poništena presuda za većinu zločina za
koje je Krajišnik bio proglašen krivim. Nasuprot tome, potvrđena je
presuda u delu kojim je on osuđen za deportacije, prisilno premeštanje
i progon, a težina tih zločina zahteva oštru i proporcionalnu kaznu",
rekao je sudija Pokar.
Žalba Tužilaštva koje je tražilo doživotnu kaznu za Krajišnika, te
žalbe odbrane i "prijatelja suda" - da Krajišnik nije imao pravično
suđenje, odbijene su u potpunosti.
Prvostepenom presudom Krajišnik je bio proglašen krivim za zločine
protiv čovečnosti nad nesrbima u BiH - progon, istrebljenje, ubistva,
deportacije i prisilno premeštanje - a oslobođen optužbi za genocid i
saučesništvo u genocidu.
Krajišnika su 3. aprila 2000. godine na Palama uhapsile međunarodne
snage (Sfor), a vreme koje je od tada proveo u pritvoru u Sheveningenu
biće mu uračunato u kaznu.
U prvom pojavljivanju pred sudijom Tribunala, 7. aprila 2000. godine, Krajišnik je izjavio da nije kriv.
Suđenje Krajišniku počelo je 3. februara 2004. godine, a završne reči odbrane i optužbe održane su krajem avgusta 2006. godine.
Prvostepena presuda Krajišniku je izrečena 27. septembra 2006. godine.
(Beta)
[uredio Stefan NS - 17. ožujka 2009. u 16:36]