Bezdan, Novi Sad, Beograd, Smederevo -- Vodostaj Dunava kod Novog Sada preko sedam metara; kulminacija večeras, za kada je prognoziran vodostaj od 730 centimetara.
 |
Novi Sad (Beta)
| U pojedinim delovima grada sa sremske strane voda je kroz šahtove počela da se izliva u naselja, ali taj problem je saniran. Duž celog toka Dunava u Novom Sadu postavljeni su nasipi, a nadležni tvrde da nema opasnosti od probijanja nasipa. U odbranu od poplava u Novom Sadu uključena je i vojska. Vodostaj Dunava kod Bezdana danas je opao za dva centimetra u odnosu na jučerašnji dan.
Poplavni talas, koji je već ušao u Srbiju, još nije stigao do Beograda, ali visok vodostaj reka tokom vikenda izazvao je velike probleme u glavnom gradu. Iako nadležni tvrde da je sve pod kontrolom, zatvaranje Bulevara vojvode Mišića kod Sajma i najava mogućeg izlivanja Save kod Autobuske stanice govore da Beograd možda nije spremno dočekao rast vodostaja.
"Može doći do ponovnog plavljenja Bulevara vojvode Mišića zbog toga što je Sava viša od kvote ispusta kanalizacionih cevi i dolazi do vraćanja savske vode na beogradske ulice. Mi smo blombirali tu kanalizaciju, ali to rešenje može da bude i kontraproduktivno - ako padnu velike kiše, voda neće imati kuda da otiče", kaže za B92 Srđan Jovanović, predsednik Kriznog štaba za odbranu od poplava. On je rekao da je saobraćaj u tom delu grada normalizovan, iako je on lično protiv odvijanja saobraćaja kod Beogradskog sajma jer je postavljanjem džakova ugrožena bezbednost saobraćaja: "Dodatne napore ulaže i saobraćajna policija, a mi ćemo danas odlučiti da li da saobraćaj preusmerimo." Jovanović je rekao da Beogradska autobuska stanica nije ugrožena, ali da nije zadovoljan stanjem na Zemunskom keju, gde bi trebalo ojačati odbranu.
Elektrodistribucija Beograd je saopštila da je usled povećanja nivoa podzemnih voda došlo do plavljenja trafo-stanica koje se nalaze pored obale. Radi sigurnosti i bezbednosti, a i da bi se sprečile havarije trenutno je isključeno 13 trafo-stanica. Takođe, isključeni su svi splavovi koji se nalaze na Zemunskom keju i u blizini Nebojšine kule.
Zemun najugroženiji
Vodostaj kod Apatina i Bezdana opada, jer je talas na tom delu već prošao. Nikola Marjanović, direktora Direkcije za vode, izjavio je za B92 da je trenutno najugroženiji Zemun: "Nizvodno skroz od severa, pa preko Novog Sada, Zemuna, do Đerdapa. Po mom mišljenju najugroženiji je Zemun. Tu se očekuje da vodostaj maksimalni dođe praktično do nivoa krune zaštitnih objekata. Talas se u Zemunu očekuje trinaestog i to je kritičan dan. U Novom Sadu nije kritična situacija tamo je jako dobar posao urađen Vode Vojvodine su pomoću džakova obezbedili kompletno kej o kome se toliko pričalo".
"Tisa je u stalnom porastu i kritična je leva obala u najnizvodnijem delu i nažalost velike vode Tise koindiciraju sa velikim vodama Dunava, tako da će se taj talas istovremeno pojaviti nizvodno od ušća što dodatno otežava situaciju. Sava nije kritična u ovom trenutku, jer su vodostaji Save normalni trenutno, međutim ona je pod usporom zbog velikih voda Dunava i voda teče praktično uzvodno i puni kanalizacione izlive tako da se preko šahtova i kanalizacionih otvora izliva i na ulice".
Marjanović procenjuje da najveća opasnost preti od probijanja nasipa, a ne od prelivanja, jer će poplavni talas biti izuzetno dugačak: "Ovo je sada dosta nepovoljna situacija, jer kada je trajanje u pitanju ovaj poplavni talas može trajati i duže od mesec dana.Nasipi za odbranu od poplava su zemljani i kada se ta zemlja nakvasi onda su moguća procurivanja, pa i probijanja nasipa."
 |
Čamcem ili taksijem po Beogradu? (Beta)
| Lučka kapetanija juče je zbog visokog vodostaja zabranila plovidbu Dunavom na delu reke za koji je odgovorna, a u Staroj luci prekinut je pretovar jer je voda došla do železničke pruge. U ribarskim naseljima Orešac, na putu Smederevo - Beograd, isključena je električna energija jer su ta naselja pod vodom.
Očekuje se da će između 13. i 14. aprila nivo Dunava kod Smedereva dostići 775 centimetara. Najviši vodostaj Dunava kod Smedereva, 804 centimetra, izmeren je u martu 1981. godine.
Procena štete posle setve
Ministarka poljoprivrede, Ivana Dulić-Marković izjavila je da je u Srbiji poplavljeno oko 120.000 hektara zemljišta, od čega je oko 57.000 zbog uticaja podzemnih voda.
Ona kaže da su ti podaci od pre sedam dana, a procena štete biće obavljena početkom maja, kada se završi prolećna setva. |