"Pametniji" od Europe?

Krenimo od zemlje koja je po mnogo čemu najsličnija Hrvatskoj. Slovačka, država s 5,5 milijuna stanovnika, od osamostaljenja je dugo lutala tražeći najbolje rješenje za svoj nogomet. Isprobavali su različite sustave natjecanja, a "famoznu" Ligu 16 trpili su do ljeta 2000. Prevelik broj prvoligaša razvodnio je kvalitetu klubova i samog natjecanja pa su i rezultati u eurokupovima bili obrnuto proporcionalni velikim ambicijama.

Na prijelazu tisućljeća odlučili su se, stoga, za radikalan i hrabar rez. "Srezavši" Prvu ligu na 10 klubova, a Drugu ligu na jedinstveno natjecanje 12 momčadi, privukli su sponzore, a slovački stadioni gotovo instantno bilježe znatno veće posjete. S vremenom poboljšali su se i europski rezultati, a u sezoni najvećeg kraha hrvatskog klupskog nogometa (2005/06) slovački je prvak igrao - Ligu prvaka! Artmedia je te godine Celticu podarila "petardu", nokautirala Porto usred Portugala, a neporažena preživjela i pakao glasgowskog Ibroxa i beogradskog stadiona JNA.

Ulaskom u EU i sve snažnijim gospodarskim razvojem Slovačka je stekla uvjete i infrastrukturu za proširenje lige te su nakon šest godina Lige 10 proširili konkurenciju na 12 prvoligaša. Primjer je to iz kojega bi naši nogometni šerifi podosta mogli podosta naučiti.

Iako je to mnogima teško priznati, i Slovenija nam danas po mnogo čemu, pa tako i po pitanju organiziranosti i brige o klupskom nogometu može biti uzor. Ono što je nedavno bilo nezamislivo, danas je realnost. Slovenski klubovi, naime, već tri godine uzastopno bilježe bolje rezultate u Europi od hrvatskih što potvrđuju i koeficijenti dvaju zemalja. Gledamo li samo posljednje tri sezone, Hrvatska se nalazi na 38. mjestu u Europi dok su Slovenci čak 14 mjesta ispred.

Rezultat je to uvođenja reda u domaću ligu koja je 2005. godine smanjena na 10 klubova (jedinstvena Druga liga također broji 10 momčadi). Probali su Slovenci i s ligom 12 i ligom 16, no objektivno sagledavši vlastite mogućnosti shvatili su da zemlja od samo dva milijuna stanovnika nema uvjeta za više od 10 prvoligaških klubova. Sjećamo se prošlogodišnjeg senzacionalnog Mariborovog izbacivanja Villarreala u finalu Intertoto kupa, kao i pobjede Domžala u Kupu Uefe nad Stuttgartom otprije dvije godine. Kada je posljednji put jedna hrvatska momčad pobijedila bilo koji klub iz liga petice? Bugarska je odličan primjer zašto bi Liga 16 bila veliki promašaj. Preglomazno natjecanje za gospodarski nejaku zemlju od 7,7 milijuna stanovnika neminovno je dovelo i do pojavljivanja bugarskih "TŠK Topolovaca". Naime, prošlu je sezonu Černomorets iz Burgasa završio s -2 boda na kontu (da, dobro ste pročitali, minus dva boda) te gol razlikom 8-131 (!) ubilježivši 29 poraza u 30 kola. Godinu prije toga, Pirin je izbačen iz lige nakon samo dva kola jer nije mogao podmirivati obveze i troškove prvoligaškog natjecanja.

No, usprkos tome, uski interesi lokalnih moćnika i lovaca na fotelje sprječavaju smanjenje lige sa sadašnjih 16 na primjerenijih 12 ili 10 klubova (zvuči li vam to odnekud poznato?). Ipak, za razliku od nas, Bugari imaju barem jedan solidan europski klub. Levski je prije dvije sezone igrao četvrtfinale Kupa Uefe, a prošle je godine prvi put okusio Ligu prvaka, no tamo je doživio krah i završio natjecanje bez ijednog boda.

U susjedstvu imamo još jedan primjer neučinkovitosti "lige bez stresa". Mađarska je 2004. godine proširila ligu s 12 na 16 klubova i, usprkos tome što je riječ o zemlji sa znatno širom bazom od naše (ukupno 10 milijuna stanovnika), takav potez se nije pokazao dobrim. Slučajno ili ne, baš od tada im klubovi bilježe katastrofalne rezultate u europskim natjecanjima.

Jedini uspjeh mađarskih klubova u posljednje dvije godine Debrecenovih je 8:0 protiv Hajduka. Lani je taj isti klub uvjerljivo poražen od makedonskog Rabotničkog, a drugoplasirani Ujpest posramljen je i deklasiran od strane lihtenštajnskog Vaduza koji ih je usred Budimpešte pobijedio 4:0. Treba li napominjati da im reprezentacija u isto vrijeme gubi kvalifikacijske utakmice od Malte?

Netko će kao argument za Ligu 16 možda navesti Rumunjsku čiji klupski nogomet posljednjih godina doživljava renesansu, a prvenstvo im broji čak 18 klubova. Međutim, riječ je o miješanju krušaka i jabuka. Rumunjska je zemlja od 22 milijuna stanovnika te je po mnogo čemu neusporediva s Hrvatskom. Ne treba zaboraviti niti da su im svi najveći klubovi u privatnom vlasništvu milijardera.

Uostalom, toliki broj klubova u toj zemlji ima čvrste argumente jer sljedeće će sezone Rumunji u Ligu prvaka slati dva kluba, a u Kup Uefe još četiri, što znači da im u Europu izlazi trećina lige i svi se klubovi imaju za što boriti. Za što bi se borili klubovi u našoj ligi u kojoj ni treće mjesto vjerojatno ne vodi u Europu?

Primjera iz drugih europskih zemalja još je mnogo. Ligu s 12 klubova imaju i Izrael, Srbija, Škotska i Danska. Iako neusporedivo bogatijoj od Hrvatske, Švicarskoj ne pada na pamet proširivati ligu koja broji 10 klubova, bez obzira što ima sve uvjete za to.

Ne govori li podatak da bi Hrvatska bila najmanja zemlja u Europi s čak 16 klubova u Prvoj ligi dovoljno sam za sebe? Ispričavamo se, tu je i Bosna i Hercegovina, ogledni primjer čije ideje ne treba slijediti. Austrija već 14 godina ne mijenja Ligu 10. Vjerojatno im većina igrača posjećuje psihijatra od toliko godina igranja u stresnoj ligi...