Samo Hajduk i Zadar žive vječno

Hajduk i Zadar jedini su očuvali svoja "krsna" imena. Doduše, ni tu situacija nije sasvim "čista". Hajduk je u sezoni 1944/45., kada je kružio svijetom kao sportski simbol nove Jugoslavije, nosio dodatke NOVJ (Narodno-oslobodilačka vojska Jugoslavije) i JA (Jugoslavenska armija). Zadar je do prije tri godine u dva navrata bio pod sponzorstvom Zadarkomerca, pa je sufiks "komerc" strpan u ime kluba.

Svi ostali aktualni hrvatski prvoligaši prolazili su kroz razne promjene, izazivane uglavnom političkim, a kasnije i financijskim razlozima. Osim toga, klubovi su bili na razne načine vođeni i u državnim registrima; umjesto sadašnje sintagme nogometni klub prije II. svjetskog rata koristio se oblik športski klub (nerijetko i hrvatski športski klub), a poslije rata fiskulturno društvo i sportsko društvo, no na takve promjene naziva ovoga puta nismo obraćali pozornost.

Pođimo abecednim redom - Cibalia je pod tim imenom formirana 1919. godine, a poslije 1945. prerasla je u Omladinsko fiskulturno društvo Graničar, da bi dvije godine kasnije ime bilo promijenjeno u Dinamo. Godine 1990. vraćena je Cibalia.

Dinamova priča je najpoznatija. Nejasne predratne baštine (klub se službeno poziva na tradiciju Građanskog), formiran je 1945., da bi potom to socijalističko, ali s vremenom i hrvatsko ime bilo zamijenjeno neobičnom "koalicijom" HAŠK-Građanski. Ovo nespretno rješenje zamijenjeno je 1993. Croatijom, no 2000. je i ta ideja napuštena u korist "starog" Dinama.

Inker, odjučer Inter, nastao je 1929. kao Sava, ali vrlo brzo dobiva ime Ban Jelačić po jednom od najslavnijih sinova Zaprešića. Poslije rata to "nepodobno" ime zamjenjuje jednostavan Zaprešić, a od 1962. Jugokeramika. Promjenom imena industrije mijenja se i naziv kluba. Inker nestaje 10. studenog ove godine.

Kamen Ingrad nasljednik je Papuka utemeljenog 1967. godine, dok njegova slavonska susjeda Marsonia ima tek nešto zamršeniju prošlost. Stara Marsonija formirana je 1909. godine, ugašena u vihoru "onog" rata, a od 1959. do 1991. živjela je kroz ime BSK (Brodski sportski klub).

Osijek još nije raščistio svoj postanak. Nekadašnja Slavija nastala je 1916. godine i bila je vodeći klub grada na Dravi. Poslije rata među brojnim novooformljenim klubovima našao se i Udarnik (1945.), koji potom prelazi u Slavoniju, koja se brzo gasi u korist Proletera. Godine 1961. taj klub ponovno prihvaća ime Slavonija, a od 1967. zove se Osijek.

Rijeka kao godinu "rođenja" bilježi 1946. i utemeljenje Športskog društva Kvarner, koje 1954. prelazi u NK Rijeku. Sportski povjesničari još se spore treba li Fiumanu (1926.-1944.) koja je nastupala u talijanskom prvenstvu, uvažiti u tradiciju današnjeg kluba.

Koprivnički Slaven, sada s dodatkom Belupo datira iz 1912. godine, te je djelovao deset godina, do raspada 1922. godine. Poslije II. svjetskog rata je obnovljen, no od 1953. do 1958. je u sklopu Sportskog društva Podravka. Kasnije uzima izvorno ime, kojemu je prije sadašnjeg sponzora "kumovao" Bilokalnik.

Varteksu je aktualno ime treće po redu. Od 1931. zvao se Slavija, a od 1945. do 1958. Tekstilac, cijelo vrijeme zadržavši snažnu povezanost s poznatom tekstilnom industrijom.

Povijest Zagreba je daleko najzamršenija. Još 1903. formiran je PNiŠK (Prvi nogometni i športski klub); pet godina kasnije iza "Prvi" umetnuto je i hrvatski, a iste godine na njegovim "ruševinama" formira se Tipografski. Od 1920. to je Grafika, a od 1926. Grafičar. Tom se Grafičaru 1946. pridružuju Amater, Sloboda i Tekstilac u nastanku novog Zagreba. Međutim, u tadašnju Prvu ligu klub se ubacio tek fuzijom s Borcem (1945.-1952.).