Tomo Šokota: "Da nisam nogometaš, vozio bih reli"

Šokota osigurao reprezentativni dres (Snimio: Dražen Patarčić)

Kako ste se osjećali kada ste početkom ovog prvenstva izgubili stalno mjesto u momčadi? Da li ste osjetili pad samopouzdanja i gubitak vjere u vlastite sposobnosti?
”Normalno da mi nije bilo lako. Bio sam najbolji strijelac i jedan od boljih igrača prošle sezone, i ulazak s klupe teško mi je pao. Od početka sam bio pod dojmom da me se gura iz momčadi i naravno da mi nije bilo svejedno, ali evo na kraju je došao do izražaja rezultat mog rada i truda, te mogu reći da sam sada zadovoljan, i konstatirati da sam u poziciji u kakvoj sam bio i prošle sezone.”

Koliko je na sve to utjecao dolazak Boška Balabana u momčad Dinama, odnosno standardnost Igora Cvitanovića kome po svemu sudeći trener Marijan Vlak beskrajno vjeruje?
”Bez sumnje da su u pitanju kvalitetni igrači. Naravno da je konkurencija za igru u napadu pojačana dolaskom Balabana. No bez obzira na sve ja sam bio uvjeren da ću imati svoje mjesto. Mislio sam da sam prošlogodišnjim igranjem izborio mjesto u početnoj jedanaestorici. Međutim pokazalo se da nije baš tako. Ne mogu nikoga kriviti, jednostavno to je nogomet. Sve se dešava preko noći i ja sam to tako prihvatio. Na meni je da se još više dokažem!”

Primjećujem da Vas vrlo iritiraju napisi u medijima u svezi Vaših igara. Zaąto se, iako ste inače po prirodi miran i tih, tako lako date isprovocirati, pogotovo onda kad netko napiše da ste gol postigli slučajno?
”Zasmetalo me što se u posljednje vrijeme pojavljuju napisi da ja svoje golove slučajno zabijam. Ja sam u nekim situacijama preiskren i kažem nešto što možda i nisam trebao. Mislim da ću se morati malo korigirati i davati malo drugačije izjave od onih koje sam davao u posljednje vrijeme.”

Kako je zapravo počela Vaša nogometna karijera? Recite mi kako je Tomo Šokota postao najbolji strijelac HNL-a te dali ste od početka bili opredjeljeniji za ulogu golgetera?
”Nogomet sam počeo igrati sa osam godina. Prošao sam jedan dug i težak put. Izmijenio sam puno trenera, bilo je tu mnogo padova i loših trenutaka, ali sam na kraju uspio. Zahvalnost dugujem svim svojim trenerima, naročito svojoj obitelji koja je uvijek bila uz mene i koja mi je bila najveća podrška. Nikad ranije nisam pomislio da će jednog dana sve ovako izgledati. Ranije sam igrao drugu poziciju, bio sam u veznoj liniji i sada mi je to u napadu od velike koristi.”

Šokota i Mikić, Dinamova mladost (Snimio: Dražen Patarčić)

Zanima nas kako izgleda dan u životu jednog nogometaša? Kako uopće uz silne nogometne obaveze uspijevate organizirati slobodno vrijeme koje posvećujete obitelji i prijateljima?
”Dosta mi je teško, ali imam neki svoj ritam života. Postoji jedno veliko razumijevanje s obje strane. Od obitelji dobivam ogromnu pomoć i podršku i onda to i nije tako teško kako se na prvi pogled zna učiniti. Imam cilj da uspijem kao profesionalni nogometaš te živim u skladu s tim ciljem. Napominjem da danas nije lako biti profesionalni nogometaš, jer svi rade, igraju, a ti moraš biti bolji od ostalih. To je moj put, ja sam ga izabrao.”

Među Vašim rijetkim igračkim nedostacima, najčešće se spominju brzina i igra glavom. Može li se to otkloniti dodatnim vježbanjem i treninzima?
”Brzina je teško popravljiva jer to je 90 posto urođeno. Mogao bih popraviti tehniku trčanja, no kao problem javlja se i moja visina. Viši sam rastom i to mi dodatno otežava situaciju. Ali mislim da to i nije toliko važno, bitno je da ja zabijam golove. A i to igranje glavom... Znate kako to već ide, ljudi nemaju što naći i onda traže nešto sa strane. Teško je biti savršen. Toga sam svjestan zato nastojim biti dobar u svojim vrlinama umjesto da se opterećujem manama.”

Igranje u mladoj reprezentaciji pomoglo je Vašoj afirmaciji. No, više nemate pravo nastupa za mlade, a poziv u najbolju vrstu nikako da stigne. Neće li gubitak reprezentativnog nastupanja negativno utjecati na Vaš dobar igrački razvoj? Očekujete li uskoro poziv izbornika u najbolju momčad za koju već igraju ili najozbiljnije konkuriraju Pletikosa, Bišćan, Tudor i Vranješ?
”Naravno da bih želio igrati za A-selekciju, ali pomalo sam ravnodušan prema svemu tome jer takva je situacija i ne želim se opterećivati. Da li će me izbornik pozvati ili neće, zašto me ne zove... Jednostavno ne dam da me to opterećuje jer bi to moglo negativno utjecati na daljnji tijek moje karijere. Radim najbolje što mogu, a stvar je izbornika hoće li pozvati nekog igrača ili neće. Jesam li ja to zaslužio ili nisam to najbolje znaju oni koji prate nogometna zbivanja, a i sam izbornik. Normalno da mi je želja igrati za hrvatsku reprezentaciju. Vjerujem da ima vremena, mlad sam, i realno je da očekujem poziv svaki dan.”

Po svemu sudeći raspada se triumvirat plavih (Bišćan-Šokota-Mikić). Bišćan u prosincu seli u Liverpool, priča se da ponude za Vas dolaze iz Njemačke i Turske, a pitanje je vremena kada će i "Supermika" dobiti pravu ponudu. Smatrate li da su ovi odlasci, kao i oni koji su se prije dogodili (D. Šimić, Marić, Tomas, Cvitanović), glavni razlog što Dinamo nema odgovarajući status u Europi?
”Naravno da je to jedan od razloga. Ova momčad je upola slabija nego što je to bila prošle godine i to utječe na naše rezultate. Nismo ušli u Ligu prvaka. Ovo prvenstvo će nam sigurno biti mnogo teže u odnosu na prošle godine. Ali svako ima svoj put, svatko se bori za sebe. Neki igrači odlaze, novi dolaze...Teška je situacija u klubu, i iako nam je ovaj klub najviše dao, svatko razmišlja o tome što je najbolje za njega. Tako će se i ovaj trio kojeg Vi nazivate triumviratom, vjerojatno uskoro i raspasti što mi osobno vrlo teško pada.”

Telefoni zvone, ponude padaju (Snimio: Dražen Patarčić)

Prve informacije u medijima nagovještavale su ponudu tešku 5 milijuna DEM-a od strane nekog njemačkog kluba kojeg Vi navodno niste željeli imenovati. Jučerašnje izdanje Sportskih novosti pišu pak o ponudi jednako teškoj, ali iz Turske koju ste Vi navodno odbili jer niste zainteresirani igrati nogomet u toj zemlji. O čemu se zapravo radi?
”Ponude stalno dolaze i to je dobro. Znači da dobro igram, ali ne mogu se odlučiti da odem, da napustim klub. Smatram da nije vrijeme za odlazak, ipak i ja moram vratiti nešto ovom klubu, dakle igrati što bolje mogu. A onda na red dolazi transfer, koji bi bio i u mojem interesu kao i u interesu kluba. Ali najgore je opterećivati se time, jer bi se to moglo odraziti i na moju igru. Možda ne bih bio u stanju pružiti najbolje što mogu, a onda ni te ponude ne bi bile onakve kakve su sada.”

Što mislite o stanju u hrvatskom ligaąkom nogometu kada najboljim klubovima, zbog nepodmirenih poreznih obveza prijeti likvidacija? Što učiniti da se ova teška situacija prevlada?
”Nešto će se morati učiniti. Ne vjerujem da će se ovako završiti, to bi bilo žalosno. Ipak, ovo je sport, a ne politika. Naravno to je jedan veliki business, ali vjerujem da svi imaju koristi od njega i to ne bi smjelo završiti likvidacijom ili stečajem. Nogomet je uvijek bio nešto posebno u Zagrebu i u Hrvatskoj i ne bih volio da ova situacija rezultira negativnim ishodom.”

Općenito, kako vidite budućnost hrvatskog nogometa?
”Tragično je da se igra pred polupraznim stadionima. Zato i svi igrači odlaze iz Hrvatske. Dvije-tri godine dok smo igrali u Ligi prvaka vladala je jedna euforija. Svi su bili zadovoljni, a sada smo se vratili na početak. To je žalosno. Odgovorni ljudi će morati naći neki put, neki izlaz iz ove teške situacije.”

Zapažene igre u reprezentativnom dresu (Snimio: Dražen Patarčić)

Što mislite, kakvi su izgledi Dinama da obrani prošlogodišnji naslov prvaka Hrvatske?
”Rekao sam, ove godine će biti jako teško s obzirom da momčad nije tako jaka kao što je bila prošle godine. Imamo mnogo mladih igrača i jake konkurente. To su Osijek, Zagreb i Hajduk. Ti klubovi su uspjeli zadržati momčad na okupu, imaju iskusne igrače, dok je naša momčad puno mlađa. U svakom slučaju bit će to jedna teška sezona.”

Što očekujete u svezi plasmana naše reprezentacije na SP2002? Imamo li i dalje realne izglede za plasman, te da li po Vašem mišljenju valja momčad pomladiti "u hodu"?
”Možda je za pomlađivanje kasno sada kada su dvije utakmice odigrane neriješeno i osvojena samo dva boda. O tome se možda trebalo ranije razmišljati. Reprezentacija je imala problem sa ozljedama glavnih igrača, no vjerujem da su šanse za plasman realne. Isto kako su Škoti ovdje mogli odigrati 1:1, tako i mi tamo možemo pobijediti. Neke stvari se u hodu moraju posložiti, ali ja vjerujem u plasman na Svjetsko prvenstvo.”

Uvijek je interesantno znati što bi poznati bili u slučaju da im je život krenuo drugim smjerom. Čime bi se Tomo Šokota bavio da nije nogometaš.
”Stvarno ne znam. Uživam u nogometu, a veoma je važno uživati u onome čime se bavite. Sigurno je da bih se bavio nekim drugim sportom, jer se volim nadmetati, volim odmjeravati snage sa protivnikom, dokazivati se. Vjerujem da bih vozio aute, reli ili formulu. Nešto tipično muško.”

Dakle, ne biste bili frizer?
”A ne, nikako! Možda i je to posao za neke muškarce, ali sigurno nije za mene.”

Rastali smo se s Tomom Šokotom u uvjerenju da će ovaj vrsni napadač i ove godine svojim golovima obogatiti nogometnu sezonu, te se nametnuti našem nogometnom izborniku!