Kad je rijec o hrani i o vinu (vino je hrana), ja moram priznati da sam nacionalist. dalmatinska kuhinja i Mali plavac je za mene zakon!  npr za marendu jedne gradele pecenih srdela pa zatim pola litra malog plavca, ..-pa onda ubit oko 10 minuta.

Probao sam mnoga vina, i u hrvatskoj i u bivsoj sfrj. btw,  imam vinograd naslijedjen od djeda i pravim za svoje potrebe 500 - 600 l malog plavca i oko 50 l lozovace.

Kad sam u inozemstvu volim cileanska vina (jer tamo ima nasih iseljenika koji znaju napraviti vino kakvo ja volim). Dobra su i austtralska vina  (Syrah). Iz bivse sfrj najvise volim makedonska vina (Pinot Noir, Vranac), kutjevacku grasevinu i slovenski teran. Ako nema nasih vina u butigama, onda kupujem vina od nasih susjeda: madjarska, talijanska, bugarska. Preferiram crvena vina, a od bijelih volim chardonay, grasevina, posip , talijanski pinot grigo.

Netko je tu spomenuo vina koja se cuju po vocu. Nije to nista novo. I kod nas se u vinogradima posadi stabla visnje , smokva ili breskva, pa se vina "cuju" po tom vocu (dingac npr po visnji ili zilavka po breskvi). U italiji kod Udina sam vidio jedan vinograd pun jagoda : tu se proizvodi talijansko  cuveno "vino di fragola". Od talijanskih vina najvise volim barolo (gusto crno vino) pase uz pecenje, divljac , sir.

Kad pravite vino najlakse je zapamtiti da se sve vrti oko broja 5: U dropu (u badnju)  mora vino odlezati 5 dana, zatim se pretoci u bacvu (4/5 do vrha) gdje odlezi 5 sedmica, potom se pretoci u hrastovu bacvu (natoci se do do vrha ) i tu odlezi 5 mjeseci (ca do uskrsa). Znaci 3 puta se pretace da bi se vino izbistrilo. Poslije uskrsa vino se moze piti, ali najbolje ga je piti kad vino pregodisti (sva 4 godisnja doba). Vrlo vazno je drzati sude i podrum  cisto. npr Hrastove bacve se moraju oprati i namociti  u moru prije  berbe.

 

ps. vidim da je NYC dosta nacitan o vinu. Zna dosta o sangiovesu i chiantiu.

NYC, sve ti je to "made in italy"........- drzi svoje: fruskogorska vina su zakon.

 

 

 

Ovo je vino Fonetski (izgovoreno) čak zvuči ko da je IZbosne

  Dobro koje je vino ako gledamo vintiđ, apsolutni šampion?? Da li je opće moguće odgovorit na to pitanje - koja je najstarija trtelja vina na svijetu??

oluja, budi obaviješten da sam te upravo proglasio svojim najboljim prijateljem! 

Inače, i moj pokojni djed u Samoboru je pravio svoje vino, pa sam se i sam pokušao zanimati za taj cijeli proces pravljenja istog (on je pravio samo bijelo, nisam siguran ali mislim da je bila graševina).  No, kad je on izvadio nekakvi sumpor, koji se navodno isto koristi u pripremi, sad da li kao konzervans ili što drugo nisam uspio shvatiti jer sam morao pod hitno izaći van iz tog podruma; naime dobio sam takav napad astme kakav do onda još nikad nisam imao (a poslije toga još samo jednom).  I tu je moj winemaking career naprasno prestao prije nego je i počeo...

 

U Samoboru i okolici Zagreba se uglavnom radila Grasevina. Sada se dosta sadi Chardonay u novim vinogradima. Ima i crveno vino Frankovka koja se radi u okolici Zagreba. Ali najbolje je ono "Ledeno vino". Berba je zimi kad pane prvi snijeg. To je najbolje vino koje postoji jer ga nema puno. Mislim da mu je boca oko 2000 kuna. Bio sam u Zagorju na "Martinje". Hebote sto je to dobro !?...........-Preporucujem svima poci u Samobor, ili u Stubicke Toplice na Martinje. Ma cijelo Zagorje!......Nezaboravno

Kod mene se vino pravi generacijama. Dok je djed bio ziv, otac ga je pomagao. Sada ja i moj brat radimo oko loze i oko pravljenja vina i lozovace. To su male kolicine (500 - 600 l), tako da se to moze nazvati hobby............- sumpor se koristi u podrumima radi cuvanja vina, desinfekcije (lisaj i sl). To je ono kad se prospe malo vina po podu, pa na to dolaze razne stetne  bakterije koje mogu pokvariti vino. Te bakterije treba unistiti sumporom da se nebi pokvarilo vino. Najprije se podrum treba dobro oprati.  Prije nego sto se vino pretoci u bacve mora se sumporati podrum (po kantunima se stavi malo sumpora, i malo u bacve takodjer.

U mojoj familiji se ne koristi sumpor. Nema nam se kad vino pokvariti.  Mi pravimo  male kolicine, pa nije potreba koristiti sumpor ako se malo pripazi da se podrum i bacve  drze  ciste . Mi bacve peremo u moru. U moru je jod i jod desinficira bacvu. A podrum dobro operemo prije nego sto grozdje dodje u badanj.

 Znaci, samo naprijed, ako imas astmu, mozes vino praviti i bez sumpora. ako su male kolicine.

 

o ukusima se neda raspravljati. za mene je moje vino kojega ja napravim najbolje. nasjtarija boca vina se cuva u njemackoj.

 

Evo da vam ne bude preteško: Družba Pere Kvržice.... vjerujem da će za vas biti lako čitljiva, jedino bi oluja mogao imati problema

 stavio sam unilateralan embargo na kalifornijska vina naravno iz predrasuda, naime vidio sam jednom prilikom neki dokumentarac gdje je neki kalifornijski vinar (nije bio grgich sigurno, al ne mogu se sjetit koji) koristio meksikance u vinogradu (pazljivo izabrana rijec "koristio"). svi su bili ilegal al dok su bili na njegovom estate, imigracijska bagra im nije mogla nista, pa ih je coek lijepo zatocio na svom imanju pod prijetnjom da ce cim izadu bit uhapseni i sprovedeni. osim toga vinogradi su uredno bili spricani iz aviona dok su ti meksikanci radili pa su mahom imali kraste svud po tijelu, uglavnom robovlasnicka struktura i odnosi. receno je da je to dosta cest slucaj u kalifornijskim vinogradima pa sam odlucio da cu ih kaznit, ne pijem kalifornijska vina. znam, znam nemam nikakvih dokaza da je taj dokumentarac prikazivao stvarno stanje bez velike doze "pjesnicke slobode" da bi se pojacala poruka, ne znam ni koliko je to zapravo rasireno, al eto, veto traje od 98.

syrah je posteno vino, uvijek imam zalihu (najcesce jp chenet, 4-6eura po butelji) nije skupo a nikad ne omane.

do prije par godina sam svake godine isao na sajam nezavisnih vinara u parizu pa bi svaki put uzeo par butelja neobicnih vina. najbolje otkrice mi je desertno vino (znam, slatka vina nisu za svaciji ukus, ali ovo je savrseno) mas amiel (mislim da imaju website) vino ostavljaju u glinenim cupovima ukopanim u zemlju ne bi li se koncentracija secera podigla i zaustavila fermentaciju. i dalje vise uzivam u neobaveznim, nepretencioznim mediteranskim vinima, mada su recimo u francuskoj juzna vina poprilicno bagatelizirana. regije i domene koje postizu najvise cijene (haut medoc, medoc, st emillion) mi bas i ne pasu, hebi ga priprost ukus, nek je pitko i veselo. cileanska vina isto volim, al tu bas i nema neki izbor, nekad mi je kod njih taj barrique okus previse izrazen. od nasih volim u manjim kolicinama (inace je zlo) trpka crna vina koja ti stisnu usta u kokosje prkno, nakon kojih ti usta ostanu plavo ljubicasta cijeli dan (ili noc) koje mi susjed zna dofurat iz imotske krajine, dingac, plavac al ne bas svaki (otkad se proculo, pocelo kemijanje zestoko)

od bijelih i dalje trazim nesto sto bi mogao svrstat u rang posipa, zlahtine, malvazije (posip objektivno a zlahtina i malvazija su mi mama i teta pa nisam objektivan). graves je u redu pa bas ne moram uvijek dovlacit sve iz hrvatske.

neko je pitao o arhivskim i starim vinima, stvar snobizma i prestiza ako se mene pita, nakon desetak godina to je voda i prasina kako god ga ti zvao i koliko god love bljunuo na to, a da ga drzis u vitrini i pokazujes gostima, nisi vinu ucinio uslugu (a sebi jos manje).

kauboj, sumpor ide u vecinu vina, cak i ona "organska" (mrzim tu etiketu "organic")  tako se obustavlja fermentacija (ispravi me oluja ako grijesim). btw oluja ti si moj bog, jos da otkupis stogod posipa pa da trgujemo online